Pothlađenje: razlika između inačica
Nadopunio Pothlađenje |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Krivulja pothladivanja.png|mini|desno|300px|Krivulja pothlađivanja.]] |
|||
'''Pothlađenje''' (eng. ''Supercooling'' ili ''undercooling''), u fizici, predstavlja proces snižavanja temperature [[tekućina| tekućine]] ili [[plin]]a ispod [[ledište|točke smrzavanja]], a da ne postane krut. |
|||
'''Pothlađenje''' ili '''pothlađivanje''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Supercooling'' ili ''Undercooling''), u [[fizika|fizici]], predstavlja proces snižavanja [[temperatura|temperature]] [[tekućina| tekućine]] ili [[plin]]a ispod [[ledište|točke smrzavanja]], a da ne postane [[krutost|krut]]. Pothlađivanje je snižavanje temperature tvari ispod temperature [[Fazni prijelazi|faznoga prijelaza]] bez promjene [[Agregatna stanja|agregatnoga stanja]] ili [[kristal]]ne strukture. Pothlađena se [[Kemijska tvar|tvar]] tada nalazi u nestabilnom stanju u području druge [[Termodinamička faza|faze]]. Taj učinak ili efekt najviše je vidljiv kod mnogih [[tekućina]] ili [[metal]]nih [[taljenje|taljevina]], ako su u vrlo čistom stanju. Kod kristala, također visoke čistoće i s malim brojem [[Defekt čvrstog stanja|defekata]], pothlađivanje se očituje izostankom prelaska u drugu kristalnu strukturu (fazni prijelazi druge vrste). Također je često kod [[keramika]], [[staklo|stakala]] i drugih krutih [[Amorfna tvar|amorfnih materijala]]. Pothlađivanju je suprotna pojava [[Pregrijanje|pregrijavanje]]. Po nekim fizikalnim svojstvima pothlađivanju je srodno [[kaljenje]]. <ref> '''pothlađivanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49745] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> |
|||
== Pothlađena voda == |
|||
'''Pothlađena voda''' je [[voda]] u [[tekućine|tekućem]] agregatnom stanju s temperaturom nižom od 0 [[celzij|°C]] (metastabilno stanje). U [[laboratorij]]u se uspjelo ohladiti vodu i do –30 °C a da se ne smrzne. Padne li u takvu vodu [[kristal]]ić [[led]]a ili kakvo drugo sitno tijelo, ili se takva voda protrese, ona naglo prelazi u led. U [[atmosfera|atmosferi]] ima vodenih kapljica s temperaturom i od –40 °C. Neki se [[oblaci]] (altokumulusi) sastoje samo od vodenih kapljica, iako im je temperatura niža od 0 °C. Oblaci koji se sastoje od pothlađenih kapljica vrlo su opasni za [[zrakoplov]]e, jer se pothlađene kapljice oblaka pri sudaru pretvaraju u led pa na zrakoplovu stvaraju debelu ledenu koru. Kada pothlađene kapi kiše udare u tlo, smrzavaju se i stvaraju [[poledica|poledicu]]. <ref> '''pothlađena voda''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49744] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{mrva-fiz}} |
|||
[[Kategorija:Termodinamika]] |
[[Kategorija:Termodinamika]] |
||
Inačica od 9. veljače 2016. u 13:34
Pothlađenje ili pothlađivanje (eng. Supercooling ili Undercooling), u fizici, predstavlja proces snižavanja temperature tekućine ili plina ispod točke smrzavanja, a da ne postane krut. Pothlađivanje je snižavanje temperature tvari ispod temperature faznoga prijelaza bez promjene agregatnoga stanja ili kristalne strukture. Pothlađena se tvar tada nalazi u nestabilnom stanju u području druge faze. Taj učinak ili efekt najviše je vidljiv kod mnogih tekućina ili metalnih taljevina, ako su u vrlo čistom stanju. Kod kristala, također visoke čistoće i s malim brojem defekata, pothlađivanje se očituje izostankom prelaska u drugu kristalnu strukturu (fazni prijelazi druge vrste). Također je često kod keramika, stakala i drugih krutih amorfnih materijala. Pothlađivanju je suprotna pojava pregrijavanje. Po nekim fizikalnim svojstvima pothlađivanju je srodno kaljenje. [1]
Pothlađena voda
Pothlađena voda je voda u tekućem agregatnom stanju s temperaturom nižom od 0 °C (metastabilno stanje). U laboratoriju se uspjelo ohladiti vodu i do –30 °C a da se ne smrzne. Padne li u takvu vodu kristalić leda ili kakvo drugo sitno tijelo, ili se takva voda protrese, ona naglo prelazi u led. U atmosferi ima vodenih kapljica s temperaturom i od –40 °C. Neki se oblaci (altokumulusi) sastoje samo od vodenih kapljica, iako im je temperatura niža od 0 °C. Oblaci koji se sastoje od pothlađenih kapljica vrlo su opasni za zrakoplove, jer se pothlađene kapljice oblaka pri sudaru pretvaraju u led pa na zrakoplovu stvaraju debelu ledenu koru. Kada pothlađene kapi kiše udare u tlo, smrzavaju se i stvaraju poledicu. [2]