Bosna (rijeka): razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
kiu kita |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{otheruses2|[[Bosna (razdvojba)]]}} |
{{otheruses2|[[Bosna (razdvojba)]]}} |
||
r |
|||
{{Rijeka |
|||
| ime = Bosna |
|||
⚫ | |||
| slika = [[Datoteka:Vrelo Bosne, Sarajevo.jpg|300px]] |
|||
| slika_opis = Izvor kod Ilidže |
|||
| Duljina = 273 |
|||
| Nadmorska visina izvora = 500 |
|||
| Prosječni istjek = 142 |
|||
| Površina porječja = 10.457 |
|||
| Izvor = Ispod [[Igman]]a, [[Ilidža]] |
|||
| Ušće = [[Sava]], kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] |
|||
| Tip ušća = |
|||
| Pritoke = [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9 km), [[Miljacka]] (35,9 km), [[Krivaja]] (101 km), [[Spreča]] (137,5 km) i [[Stavnja]] (30,4km), [[Fojnička rijeka]] (46 km), [[Lašva (rijeka)|Lašva]] (49,4 km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82 km) |
|||
| Države kroz koje protječe = [[Bosna i Hercegovina]] |
|||
| Gradovi kroz koje protječe = [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Bosanski Šamac]] |
|||
| Slijev = [[Crnomorski slijev|crnomorski]] |
|||
| Ulijeva se u = [[Sava|Savu]] kod Bosanskog Šamca |
|||
| Plovna od - do = Nije plovna |
|||
}} |
|||
⚫ | |||
==Opis== |
==Opis== |
||
⚫ | |||
Izvire iz [[Kraško vrelo|kraških vrela]] u selu [[Vrutci]] u blizini [[Ilidža|Ilidže]] u podnožju planine [[Igman]] na 500m nadmorske visine. Sam lokalitet izvora se naziva [[Vrelo Bosne]] i poznato je [[Sarajevo|sarajevsko]] izletište. Protiče centralnim dijelom [[Bosna|Bosne]], a kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]] se ulijeva u rijeku [[Sava|Savu]] te pripada [[crnomorski sliv|crnomorskom slivu]]. U [[Rimski imperij|rimsko]] vrijeme rijeka se zvala ''Basana'' i povjesničari smatraju da je po njoj i nastala riječ Bosna. U gornjem toku, od izvora do [[Zenica|Zenice]], protiče kroz [[Sarajevsko polje|Sarajevsko]], [[Visočko polje|Visočko]], [[Kakanjsko polje|Kakanjsko]] i [[Zeničko polje]] koja razdvajaju [[sutjeska (reljef)|sutjeske]]. U srednjem toku se probija kroz klisure usječene u čvrste stijene, [[Stari grad Vranduk|Vranduk]]-[[Nemila]] i [[Maglaj]]-[[Doboj]], a u donjem toku od [[Doboj]]a do ušća, protiče nestabilnim koritom kroz [[aluvijalna ravan|aluvijalnu ravnicu]] gdje pravi više [[rukavac]]a, [[ada]] i okuka. |
|||
⚫ | |||
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine [[šljunak|šljunka]], stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9km), [[Miljacka]] (35,9km), [[Krivaja]] (101km), [[Spreča]] (137,5km) i [[Stavnja]] (30,4km) s desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46km), [[Lašva]] (49,4km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]]. |
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od [[Modriča|Modriče]] gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine [[šljunak|šljunka]], stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] (26,9km), [[Miljacka]] (35,9km), [[Krivaja]] (101km), [[Spreča]] (137,5km) i [[Stavnja]] (30,4km) s desne strane, a [[Fojnička rijeka]] (46km), [[Lašva]] (49,4km) i [[Usora (rijeka)|Usora]] (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim [[Spreča|Spreče]]. |
||
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje [[potencijalna hidroenergetska snaga|potencijalnom hidroenergetskom snagom]] od 3,30 milijardi [[kWh]]. Jedina [[hidrocentrala]], [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[2. svjetski rat|2. |
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje [[potencijalna hidroenergetska snaga|potencijalnom hidroenergetskom snagom]] od 3,30 milijardi [[kWh]]. Jedina [[hidrocentrala]], [[Bogatić]], izgrađena je poslije [[2. svjetski rat|2. svjetskičća7]] |
||
[[2. svjetski rat|+S FL<]] |
|||
[[2. svjetski rat|ĐEPLYF]] naf.Ć.FDY,-zAČl; |
|||
rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 [[MW]]. [[Sliv]] Bosne zahvaća 10460 [[km²]] sa srednjom [[nadmorska visina|nadmorskom visinomH N]] od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim [[planina]]ma. |
|||
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] s centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]]. |
Dolina Bosne spaja [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] s centralnom Bosnom, odakle je dolinom [[Neretva|Neretve]] vezana sa [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put [[Tuzla]]-[[Doboj]]-[[Banja Luka]]. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema [[Travnik]]u i dalje prema [[Bihać]]u dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put [[Višegrad]]-[[Sarajevo]]. |
||
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenije područje [[Bosna i Hercegovina|BosneWMIAOĆtaOEĆž ;]] |
|||
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenije područje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i čini dom skoro milijun stanovnika kao i [[industrija|industrijski]] centar države. Naselja uz Bosnu su cestovnoga tipa, ponegdje dosta razrijeđena. U dolini Bosne se nalaze gradovi [[Sarajevo]], [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kakanj]], [[Zenica]], [[Zavidovići]], [[Žepče]], [[Maglaj]], [[Doboj]], [[Modriča]] i [[Bosanski Šamac]]. |
|||
ž,[[Zeničko-dobojska županija|e]], izuzev nekoliko planinskih vodotoka, bakteriološki je neispravna za kupanje, a najzagađenija je rijeka Bosna. <ref>http://www.idoc.ba/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=53622</ref> |
|||
==Vanjske |
==Vanjske povezniceOJA<ŽMW ER <KFODFYĆEOK== |
||
ALTTT |
|||
===Ostali projekti=== |
===Ostali projekti=== |
||
{{WProjekti |
{{WProjekti |
||
|commons = |
|commons =ANKJHFčćlčččččččččsjea |
||
|commonshr = |
|commonshr =čjabdpizJŽĐAK |
||
4o7ošnhošđosdk |
|||
|commonscat = Bosna River |
|||
đk |
|||
|commonscathr = Rijeka Bosna |
|||
| |
|commonscat = awjdn |
||
|commonscathr = RPAOWJDĐOijAJKBWDČeJDWBAWD ka +o'ŠANSOBosnaalwkndoanw |
|||
|wikiatlashr = |
|||
| |
|wikiatlas =s,kw,ss,s,w |
||
|wikiatlashr =s-djkbĆŽ*8854/74587/589rt |
|||
|wikivrstehr = |
|||
| |
|wikivrste =dgaer ngsjfgnđ |
||
|wikizvor_autor = |
|||
lksjbgćoa |
|||
|wječnik = |
|||
|wikivrstehr =lsdk fća sdkčjvsdbf gjakčejđ |
|||
⚫ | |||
| |
|wikizvor =aklćrgnamkn |
||
|wikizvor_autor =xyšjhfgpi/////)(((())))))) :) :( |
|||
|wječnik =</ŠajshudUĆČDLKNFIGIAVPIAHŠAPČŠ |
|||
⚫ | |||
RKklajsope |
|||
}} |
}} |
||
Inačica od 16. veljače 2016. u 21:56
r
SKKKKAL je rijeka u Bosni i Hercegovini. U neke Bosnine pritoke spadaju Krivaja, Usora, Lašva, Spreča i Miljacka.
Opis
ndočkjnć<jkbdsčv< a srednja količina proticanja vode oko 100 m³/s. Najveći vodostaj je u periodu ožujak-svibanj i u studenom, a najniži u kolovozu i rujnu . Nizvodno od Maglaja je moguće splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.
Rijetko plavi okolno zemljište, osim nizvodno od Modriče gdje se češće izlijeva. U donjem toku nanosi veće količine šljunka, stvarajući plićake. Dno korita Bosne čine pretežno nepropustljive stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke rijeke Bosne su: Željeznica (26,9km), Miljacka (35,9km), Krivaja (101km), Spreča (137,5km) i Stavnja (30,4km) s desne strane, a Fojnička rijeka (46km), Lašva (49,4km) i Usora (82km) s lijeve strane. Sve imaju veći pad od Bosne osim Spreče.
Bosna sa svojim pritokama raspolaže godišnje potencijalnom hidroenergetskom snagom od 3,30 milijardi kWh. Jedina hidrocentrala, Bogatić, izgrađena je poslije 2. svjetskičća7
ĐEPLYF naf.Ć.FDY,-zAČl;
rijeci Željeznici s instaliranom snagom od 6,5 MW. Sliv Bosne zahvaća 10460 km² sa srednjom nadmorskom visinomH N od 640m i najvećim dijelom ograničen je srednjim i niskim planinama.
Dolina Bosne spaja Panonsku nizinu s centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana sa Jadranskim morem. Njome vodi željeznička pruga i automobilski put koji se produžuju u dolinu Neretve. Dolinu Bosne presijeca željeznička pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U srednjem toku je dolinom Lašve povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje prema Bihaću dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Višegrad-Sarajevo.
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenije područje BosneWMIAOĆtaOEĆž ;
ž,e, izuzev nekoliko planinskih vodotoka, bakteriološki je neispravna za kupanje, a najzagađenija je rijeka Bosna. [1]
Vanjske povezniceOJA<ŽMW ER <KFODFYĆEOK
ALTTT
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi čjabdpizJŽĐAK 4o7ošnhošđosdk đk | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi RPAOWJDĐOijAJKBWDČeJDWBAWD ka +o'ŠANSOBosnaalwkndoanw | |
Zajednički poslužitelj sadrži atlas s-djkbĆŽ*8854/74587/589rt | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu [[Wikispecies:dgaer ngsjfgnđ lksjbgćoa|lsdk fća sdkčjvsdbf gjakčejđ]] | |
Wikizvor ima izvorni tekst aklćrgnamkn | |
Wikizvor ima izvorna djela autora: xyšjhfgpi/////)(((())))))) :) :( | |
Wječnik ima rječničku natuknicu [[wikt:</ŠajshudUĆČDLKNFIGIAVPIAHŠAPČŠ|</ŠajshudUĆČDLKNFIGIAVPIAHŠAPČŠ]] | |
Wikiknjige imaju gradivo o temi [[b:SKNEfožnkg*FLM
RKklajsope|SKNEfožnkg*FLM RKklajsope]] |