Eratosten: razlika između inačica
Redak 51: | Redak 51: | ||
Eratosten je prvi čovjek koji je izmjerio [[Zemlja|Zemlju]], oko 200. pr.Kr. Krenuo je od činjenice da se u Sijeni (današnji [[Asuan]]) [[Suncostaj|21. lipnja]] u podne [[Sunce]] nalazi točno u [[zenit]]u (što se vidjelo po tome što se njegova slika odražavala u vodi dubokih [[bunar]]a). S druge strane, tog istog dana u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], 5000 stadija sjevernije (1 stadij je približno 150 [[metar]]a), Sunce je udaljeno od zenita 7,2° (što je Eratosten odredio mjereći duljinu sjene okomitog štapa). Udaljenost od Aleksandrije do Asuana je u današnjoj mjeri 785 [[kilometar]]a. <ref> [http://eskola.hfd.hr/fizika_svemira/udaljenosti/u-zemlja.html] "Tečaj mjerenja svemirskih udaljenosti , 1. Polumjer Zemlje", eskola.hfd.hr, 2014. </ref> |
Eratosten je prvi čovjek koji je izmjerio [[Zemlja|Zemlju]], oko 200. pr.Kr. Krenuo je od činjenice da se u Sijeni (današnji [[Asuan]]) [[Suncostaj|21. lipnja]] u podne [[Sunce]] nalazi točno u [[zenit]]u (što se vidjelo po tome što se njegova slika odražavala u vodi dubokih [[bunar]]a). S druge strane, tog istog dana u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], 5000 stadija sjevernije (1 stadij je približno 150 [[metar]]a), Sunce je udaljeno od zenita 7,2° (što je Eratosten odredio mjereći duljinu sjene okomitog štapa). Udaljenost od Aleksandrije do Asuana je u današnjoj mjeri 785 [[kilometar]]a. <ref> [http://eskola.hfd.hr/fizika_svemira/udaljenosti/u-zemlja.html] "Tečaj mjerenja svemirskih udaljenosti , 1. Polumjer Zemlje", eskola.hfd.hr, 2014. </ref> |
||
Uz razumnu pretpostavku da je udaljenost Sunca mnogo veća od tih 5000 stadija, [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve zrake]] se mogu smatrati otprilike [[Paralelnost|paralelnima]], pa je Eratostenu bilo jasno da je tih 7,2° istovremeno i kut između Sijene i Aleksandrije gledajući iz središta Zemlje, a to onda znači da je [[opseg]] Zemlje 360/7,2 = 50 puta veći od udaljenosti između tih [[grad]]ova i iznosi oko 250 000 stadija. Ovo daje [[polumjer]] Zemlje od oko 6 000 [[kilometar]]a, što je izvanredno dobar rezultat za 2. stoljeće pr.Kr. (točna vrijednost je 6 378 kilometara). Kako je taj rezultat značio da je poznati dio Zemlje mnogo manji od nepoznatog, Eratostenu nisu vjerovali i sljedećih 15 stoljeća ljudi su živjeli u uvjerenju da je Zemlja otprilike tri puta manja nego što jest. <ref> |
Uz razumnu pretpostavku da je udaljenost Sunca mnogo veća od tih 5000 stadija, [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve zrake]] se mogu smatrati otprilike [[Paralelnost|paralelnima]], pa je Eratostenu bilo jasno da je tih 7,2° istovremeno i kut između Sijene i Aleksandrije gledajući iz središta Zemlje, a to onda znači da je [[opseg]] Zemlje 360/7,2 = 50 puta veći od udaljenosti između tih [[grad]]ova i iznosi oko 250 000 stadija. Ovo daje [[polumjer]] Zemlje od oko 6 000 [[kilometar]]a, što je izvanredno dobar rezultat za 2. stoljeće pr.Kr. (točna vrijednost je 6 378 kilometara). Kako je taj rezultat značio da je poznati dio Zemlje mnogo manji od nepoznatog, Eratostenu nisu vjerovali i sljedećih 15 stoljeća ljudi su živjeli u uvjerenju da je Zemlja otprilike tri puta manja nego što jest |
||
BOSNA JE SAMPIONNN. <ref>Vladis Vujnović : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref> |
|||
== Nazvano po Eratostenu == |
== Nazvano po Eratostenu == |
Inačica od 19. veljače 2016. u 00:27
Eratosten | |
Rođenje | 276. pr. Kr. Cirena, Libija |
---|---|
Smrt | 194. pr. Kr. Aleksandrija, Egipat |
Prebivalište | Stara Grčka |
Polje | Zemljopis, astronomija matematika, filozofija, književnost, etika |
Institucija | Aleksandrijska knjižnica |
Akademski mentor | Kalimah, Zenon Kitijski |
Poznat po | Smatra se ocem zemljopisa, Izmjerio prvi opseg Zemlje, Odredio nagib Zemljine osi, Eratostenovo sito |
Portal o životopisima |
Eratosten (grč. Ἐρατοσθένης, Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. - Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno). Studirao u Ateni i Aleksandriji (učenik Kalimahov i Zenonov). Predstojnik knjižnice u Aleksandriji. Napisao mnogobrojne radove iz zemljopisa, astronomije, matematike, filozofije, književnosti i etike. Smatra se ocem zemljopisa. Glavno mu je djelo Geografija (grč. Γεωγραφία, u 3 knjige). Proslavio se mjerenjem opsega Zemlje (252 000 stadija; 1 stadij = 185 m) duž meridijana Asuana (Sijene) – Aleksandrije. Izradio kartu ekumene (naseljena zemlja) sa 7 meridijana i paralela, koja nije sačuvana, postoji samo nekoliko rekonstrukcija. Približno točno odredio nagib ekliptike prema ekvatoru, duljinu dana i trajanje godine. Pronašao postupak za određivanje prostih brojeva ili prim brojeva (Eratostenovo sito). [1]
Životopis
Rođen je u Cireni ili Kireni (danas Shahhat, Libija), a umro u ptolomejskoj Aleksandriji. Stekao je slavu kao prvi koji je upotrijebio sustav širina i dužina, te prvi koji je izračunao Zemljinu veličinu.
Eratosten se obrazovao u Aleksandriji i nekoliko godina u Ateni. Ptolomej III Euergeta imenovao ga je 236. pr. Kr. predstojnikom aleksandrijske knjižnice. Eratosten je dao nekoliko važnijih doprinosa matematici i znanosti. Bio je dobar prijatelj s Arhimedom. Oko 255. pr. Kr. je izumio armilarnu sferu, koja se naširoko koristila sve do pronalaska planetarija u 18. stoljeću.
Oko 240. pr. Kr. Eratosten je izračunao Zemljin opseg koristeći se trigonometrijom i poznavanjem kuta visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.
Oko 200. pr. Kr. Eratosten je skovao riječ geografija, što je označavalo opisno učenje o Zemlji.
Ostali Eratostenovi doprinosi jesu:
- Eratostenovo sito kao način pronalaženja prim-brojeva;
- mjerenje udaljenosti od Sunca do Zemlje, danas nazvana astronomska jedinica (804 000 000 stadija);
- mjerenje udaljenosti do Mjeseca (780 000 stadija);
- mjerenje nagiba ekliptike s pogreškom kuta od 7';
- sastavio je danas izgubljen zvjezdani katalog sa 675 zvijezda;
- karta plovnog puta Nila sve do Khartouma;
- karta cijelog poznatog svijeta, od Britanskih otoka do Cejlona i od Kaspijskog jezera do Etiopije. Jedino su Hiparh, Strabon i Ptolomej uspjeli napraviti pouzdanije karte u klasičnom i postklasičnom svijetu.
Eratosten je poznat pod imenom Beta, jer se navodno dokazao kao drugi u svijetu u mnogim područjima. Bio je na glasu po svojemu bahatom karakteru. Oslijepio je 195. pr. Kr., a godinu kasnije izgladnio se na smrt.
Kako je Eratosten izmjerio veličinu Zemlje
Eratosten je prvi čovjek koji je izmjerio Zemlju, oko 200. pr.Kr. Krenuo je od činjenice da se u Sijeni (današnji Asuan) 21. lipnja u podne Sunce nalazi točno u zenitu (što se vidjelo po tome što se njegova slika odražavala u vodi dubokih bunara). S druge strane, tog istog dana u Aleksandriji, 5000 stadija sjevernije (1 stadij je približno 150 metara), Sunce je udaljeno od zenita 7,2° (što je Eratosten odredio mjereći duljinu sjene okomitog štapa). Udaljenost od Aleksandrije do Asuana je u današnjoj mjeri 785 kilometara. [2]
Uz razumnu pretpostavku da je udaljenost Sunca mnogo veća od tih 5000 stadija, Sunčeve zrake se mogu smatrati otprilike paralelnima, pa je Eratostenu bilo jasno da je tih 7,2° istovremeno i kut između Sijene i Aleksandrije gledajući iz središta Zemlje, a to onda znači da je opseg Zemlje 360/7,2 = 50 puta veći od udaljenosti između tih gradova i iznosi oko 250 000 stadija. Ovo daje polumjer Zemlje od oko 6 000 kilometara, što je izvanredno dobar rezultat za 2. stoljeće pr.Kr. (točna vrijednost je 6 378 kilometara). Kako je taj rezultat značio da je poznati dio Zemlje mnogo manji od nepoznatog, Eratostenu nisu vjerovali i sljedećih 15 stoljeća ljudi su živjeli u uvjerenju da je Zemlja otprilike tri puta manja nego što jest
BOSNA JE SAMPIONNN. [3]