Bečka kotlina: razlika između inačica
nova stranica: '''Bečka kotlina''' (njemački: ''Wiener Becken'', slovački: ''Viedenská kotlina'') leži u Donjoj Austriji i Gradišću, u užem smis... |
(Nema razlike inačica)
|
Inačica od 26. veljače 2016. u 18:20
Bečka kotlina (njemački: Wiener Becken, slovački: Viedenská kotlina) leži u Donjoj Austriji i Gradišću, u užem smislu obuhvaća trokutasti bazen južno od rijeke Dunav.[1] U širem smislu to je rasjedni jarak koji se proteže u dužinu od nekih 200 km od Gloggnitza na jugu do Moravske na sjeveru. Njezini bokovi najširi su u sredini (55 km) i protežu se od Beča do Malih Karpata.[1]
Zemljopisne karakteristike
Austrijski dio Bečke kotline sadrži Dolinu Marchfeld i istočni dio Weinviertela, kao i južni dio Bečke kotline. Kotlina je formirana na početku gornjeg tercijara kao depresija u prostoru između Alpa i Karpata u koju je more naknadno nanjelo do 5500 m od sedimentnih stijena (formacije naftnih depozita). Zbog tog se u izobilju mogu pronaći fosili duž obala nekadašnjeg mora, za što je najbolji primjer Lajtanski krečnjak).[1]
Potresi i brojni termalni izvori na liniji rasjeda (Baden, Bad Vöslau i Bad Deutsch-Altenburg) dokazuju da se geološke promjene i dalje događaju. Južni dio Bečke kotline sastoji se od depresije koja se u smjeru jugozapad - sjeveroistok, proteže u širinu od 60 km između prijevoja Wiener Pforte i Hainburger Pforte. Omeđena je Masivom Wienerwald, Thermenlinie, Semmering, Bucklige Welt i masivima Rosalien, Leitha i Mali Karpati (Hundsheimer Berge). Bečka kotlina je povezana sa krajem oko Nežiderskog jezera prijeko prijevoja Neustaedter Pforte i Brucker Pforte. Čitav taj kraj je pod utjecajem panonske klime.[1]
Bečka kotlina može se podijeliti na 4 manja područja:
- Južno od rijeke Dunav prostire se pojas visoravni i brdašca, tu je plodno tlo (lesom prekrivene šljunčane ploče) koje se koristi za poljoprivredu, a šljunčana brdašca su ili pod šumom ili pod vinovom lozom (Rauchenwarth, Ellender). Najveći urbani centri su Beč, Schwechat (Bečki aerodrom) i Bruck an der Leitha.[1]
- Južno od Ebreichsdorfa proteže se pojas vlažne ravnice, koji se koristi za voćarstvo i povrtlarstvo. Najveći urbani centri su Ebreichsdorf i Mitterndorf an der Fischa (Depresija Mitterndorfer Senke).[1]
- Na zapadu se pojas vlažne ravnice gubi u graničnoj zoni za koju je karakteristično vinogradarstvo, smješteno uz liniju rasjeda Thermenlinie. Najveći urbani centri su; Perchtoldsdorf, Brunn am Gebirge, Maria Enzersdorf am Gebirge, Mödling, Gumpoldskirchen, Pfaffstaetten, Baden i Bad Voeslau (lječilišta s termalnim izvorima).[1]
- Na jugoistoku iza pojasa vlažne ravnice dolazi Steinfeld, kraj sa tankim slojem nekvalitetne zemlje koji je pošumljen borovom šumom u 18. vijeku, najveći grad je Wiener Neustadt.[1]
Najveći vodotoci u Bečkoj kotlini su rijeke Schwarza, Pitten, Leitha, Fischa, Piesting, Triesting i Schwechat kao i Wiener Neustadt kanal.[1]
Bečka kotlina je jedan od najvažnijih industrijskih zona u Austriji, sa visokoprofitablim industrijama kao što je kemijska i obrada plastičnih masa. Tu se nalazi rafinerija nafte u Schwechat, pored toga u kotilini se obrađuje metal, tekstil, staklo, odjeća, papir, hrana.[1] Pored toga danas je to kraj prepun skladišta, servisnih centara, a tu se nalazi jedan od najvećih evropskih trgovačkih centara - Shopping City Süd.[1]
