Pravo glasa za žene: razlika između inačica
m Ovdje umjesto riječi ukoliko mora stajati ako jer ukoliko otprilike znači "u kolikoj mjeri", može ići samo zajedno s riječi "utoliko" (pogledati u "Rječnik hrvatskoga jezika" ili bilo koji drugi rječnik |
Spomenuto da su POJEDINE hrvatske državljanke dobile pravo glasa 1945., no kako je u Jugoslaviji vladao jednostranački nedemokratski sustav, žene tek od 1990. i prvim demokratskim višestranačkim izborima dobivaju opće pravo glasa |
||
Redak 5: | Redak 5: | ||
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga. |
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga. |
||
Pojedine državljanke Hrvatske su u okviru [[SFRJ|Jugoslavije]] dobile pravo glasa od [[11. kolovoza]] [[1945]], no kako je za vrijeme Jugoslavije vladao jednostranački nedemokratski sustav, tek osamostaljenjem [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] 1990. žene po prvi puta dobivaju opće pravo glasa na prvim demokratskim i višestranačkim izborima. |
|||
=== Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno === |
=== Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno === |
Inačica od 7. ožujka 2016. u 23:13
Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.
U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na feministički pokret "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile sufražetkinje, a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. feminizam prvog vala.
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.
Pojedine državljanke Hrvatske su u okviru Jugoslavije dobile pravo glasa od 11. kolovoza 1945, no kako je za vrijeme Jugoslavije vladao jednostranački nedemokratski sustav, tek osamostaljenjem Republike Hrvatske 1990. žene po prvi puta dobivaju opće pravo glasa na prvim demokratskim i višestranačkim izborima.
Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno
- Brunej
- Libanon — Djelomično pravo glasa. Žena može glasovati jedino ako ima dokaz o završenoj osnovnoj školi, dok za muškarce to ograničenje ne važi. Za muškarce je obvezno, ali ne i za žene.
- Saudijska Arabija — Pravo glasa za žene je uvedeno tek 2011.
- Švicarska - Pravo glasa ženama je uvedeno '70-ih godina 20. stoljeća, a u pojedinim kantonima je to pravo uvedeno tek '90-ih godina 20. stoljeća.
- Ujedinjeni Arapski Emirati
- Vatikan — Nema prava glasa za žene. Jedini izbori su papinske konklave, na kojima sudjeluju isključivo muški kardinali.