Sisaljka: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenio Sisaljka
izmjenio Sisaljka
Redak 2: Redak 2:


[[datoteka:Jet pump.jpg|mini|desno|250px|Mala sisaljka ili crpka na [[Električna struja|električni pogon]].]]
[[datoteka:Jet pump.jpg|mini|desno|250px|Mala sisaljka ili crpka na [[Električna struja|električni pogon]].]]

[[datoteka:warman centrifugal pump.jpg|mini|desno|250px|''Warman'' [[centrifugalna sisaljka]].]]

[[datoteka:Injektor.png|mini|desno|250px|Prikaz tipičnog modernog [[injektor]]a.]]

[[datoteka:Axial 2.png|mini|desno|250px|Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu.]]

[[datoteka:Pompe à palettes.gif|mini|desno|250px|Lamelna sisaljka.]]

[[datoteka:Gear pump.png|mini|desno|250px|Zupčasta sisaljka.]]

[[datoteka:Lysholm screw rotors.jpg|mini|desno|250px|Vijčana sisaljka.]]

[[datoteka:IMG 1729 Gemaal met schroef van Archimedes bij Kinderdijk.JPG|mini|250px|desno|Moderni [[Arhimedov vijak|Arhimedovi vijci]] su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje.]]


'''Sisaljka''', '''crpka''' ili '''pumpa''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Pumpe'' < [[Nizozemski jezik|srednjoniz]]. ''pompe'' < [[Španjolski jezik|španj]]. ''bomba'': brodska crpka) je [[naprava]] ili [[stroj]] za prijenos ([[transport]]) [[kapljevina|kapljevine]], odnosno njezinu dobavu na višu razinu ili u područje višega [[tlak]]a. Prijenos kapljevine sisaljka obavlja usisavajući ju kroz usisni [[cjevovod]], u radnom joj dijelu povećava ukupnu mehaničku [[energija|energiju]] ([[brzina|brzinu]], [[tlak]], ili oboje) i potom ispušta kroz [[tlačni cjevovod]]. <ref> '''pumpa''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51090] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
'''Sisaljka''', '''crpka''' ili '''pumpa''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Pumpe'' < [[Nizozemski jezik|srednjoniz]]. ''pompe'' < [[Španjolski jezik|španj]]. ''bomba'': brodska crpka) je [[naprava]] ili [[stroj]] za prijenos ([[transport]]) [[kapljevina|kapljevine]], odnosno njezinu dobavu na višu razinu ili u područje višega [[tlak]]a. Prijenos kapljevine sisaljka obavlja usisavajući ju kroz usisni [[cjevovod]], u radnom joj dijelu povećava ukupnu mehaničku [[energija|energiju]] ([[brzina|brzinu]], [[tlak]], ili oboje) i potom ispušta kroz [[tlačni cjevovod]]. <ref> '''pumpa''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51090] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Redak 8: Redak 22:
Prve naprave za dobavu vode s niže na višu razinu bile su kola s vjedricama, koja su se u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]] rabila pri [[Navodnjavanje|natapanju]]. Prvu je vijčanu pumpu 200. pr. Kr., prema predaji, izmislio [[Arhimed]] ([[Arhimedov vijak]]), a u isto je doba starogrčki izumitelj [[Ktesibije Aleksandrijski]] izradio dvocilindričnu stapnu crpku za gašenje [[požar]]a. [[Leonardo da Vinci]] i [[Galileo Galilei]] dali su svoj doprinos razvoju [[Klipna sisaljka|stapnih sisaljki]], a talijanski inženjer [[Agostino Ramelli]] (1531. – 1600.) konstruirao je 1588. preteču današnjih rotacijskih lamelnih sisaljki. Tijekom 16. i 17. stoljeća razvijeni su u zapadnoj Europi složeni crpni uređaji za odvodnjavanje dubokih [[rudnik|rudničkih]] jama i opskrbu gradova [[vodovod|vodom]]. Prvu parnu pumpu patentirao je u Engleskoj 1698. [[Thomas Savery]] (1650. – 1715.), a [[Thomas Newcomen]] (1663. – 1729.) znatno ju je poboljšao 1711. uvođenjem [[Stapni i klipni strojevi|cilindra sa stapom]] što ga je pokretala [[Parni stroj|para]], te spajanjem stapajice parnog i pumpnoga stapa ozibnom polugom. Uz poboljšanja engleskog [[inženjer]]a Johna Smeatona (1724. – 1792.), takve su se pumpe sve do sredine 19. stoljeća u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj upotrebljavale za rudnička pumpna postrojenja i za opskrbu gradova pitkom vodom. Prvu turbosisaljku, gotovo neupotrebljivu za praktične primjene, napravio je 1732. Kernelien Le Demour, a prva takva sisaljka, u osnovi jednaka današnjima, bila je takozvana sisaljka Massachussetts, izrađena u Bostonu 1818. Isprva su te sisaljke bile pokretane parnim strojem, a od kraja 19. stoljeća i [[elektromotor]]om, te su ubrzo zamijenile stapne sisaljke u gotovo svim područjima primjene. Danas se sisaljke upotrebljavaju za različite namjene, pa su među strojevima po zastupljenosti odmah iza elektromotora.
Prve naprave za dobavu vode s niže na višu razinu bile su kola s vjedricama, koja su se u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]] rabila pri [[Navodnjavanje|natapanju]]. Prvu je vijčanu pumpu 200. pr. Kr., prema predaji, izmislio [[Arhimed]] ([[Arhimedov vijak]]), a u isto je doba starogrčki izumitelj [[Ktesibije Aleksandrijski]] izradio dvocilindričnu stapnu crpku za gašenje [[požar]]a. [[Leonardo da Vinci]] i [[Galileo Galilei]] dali su svoj doprinos razvoju [[Klipna sisaljka|stapnih sisaljki]], a talijanski inženjer [[Agostino Ramelli]] (1531. – 1600.) konstruirao je 1588. preteču današnjih rotacijskih lamelnih sisaljki. Tijekom 16. i 17. stoljeća razvijeni su u zapadnoj Europi složeni crpni uređaji za odvodnjavanje dubokih [[rudnik|rudničkih]] jama i opskrbu gradova [[vodovod|vodom]]. Prvu parnu pumpu patentirao je u Engleskoj 1698. [[Thomas Savery]] (1650. – 1715.), a [[Thomas Newcomen]] (1663. – 1729.) znatno ju je poboljšao 1711. uvođenjem [[Stapni i klipni strojevi|cilindra sa stapom]] što ga je pokretala [[Parni stroj|para]], te spajanjem stapajice parnog i pumpnoga stapa ozibnom polugom. Uz poboljšanja engleskog [[inženjer]]a Johna Smeatona (1724. – 1792.), takve su se pumpe sve do sredine 19. stoljeća u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj upotrebljavale za rudnička pumpna postrojenja i za opskrbu gradova pitkom vodom. Prvu turbosisaljku, gotovo neupotrebljivu za praktične primjene, napravio je 1732. Kernelien Le Demour, a prva takva sisaljka, u osnovi jednaka današnjima, bila je takozvana sisaljka Massachussetts, izrađena u Bostonu 1818. Isprva su te sisaljke bile pokretane parnim strojem, a od kraja 19. stoljeća i [[elektromotor]]om, te su ubrzo zamijenile stapne sisaljke u gotovo svim područjima primjene. Danas se sisaljke upotrebljavaju za različite namjene, pa su među strojevima po zastupljenosti odmah iza elektromotora.


== Podjela ==
== Vrste sisaljki ==
Prema načinu rada, razlikuju se dinamičke i volumenske sisaljke.


=== Dinamičke sisaljke ===
Sisaljke se dijele na više načina:
'''Dinamičke sisaljke''' imaju komoru koja je stalno ispunjena [[kapljevina|kapljevinom]], a neprestano je povezana s usisnim i tlačnim vodom.


==== Turbosisaljke ili turbopumpe ====
* '''prema''' '''namjeni ''' - mogu biti za rad raznih [[stroj]]eva, [[kotao|kotlova]] i [[Parni kondenzator|kondenzatora]], dobavu vode, goriva, sanitarne,...
'''Turbosisaljke''' ili '''turbopumpe''' su najznačajnije dinamičke sisaljke. Sastoje se od kućišta ([[stator]]) u kojem je smješteno radno kolo s lopaticama ([[rotor]]) pogonjeno [[elektromotor]]om, rjeđe [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]] ili [[parna turbina|parnom turbinom]]. Okretanjem rotora dolazi do [[strujanje|strujanja]] kapljevine; prema izvedbi rotora i smjeru strujanja u njem, turbosisaljke mogu biti radijalne ([[Centrifugalna sisaljka|centrifugalne]]), dijagonalne ili aksijalne. Služe za dobavu svih vrsta kapljevina u [[Vodoopskrba|vodoopskrbnim]] i [[Energetika|energetskim postrojenjima]], [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]], u [[Rashladnik|rashladnim uređajima]] i sustavima [[Centralno grijanje|centralnoga grijanja]] i drugo. Kako bi se dobavna [[visina]] sisaljke povećala, koristi se višestupanjska sisaljka s više jednakih stupnjeva spojenih u seriju. Osim turbosisaljka postoji više tipova dinamičkih sisaljka kojih se rad zasniva na posebnim hidrodinamičkim učincima.


==== Mlazne sisaljke ====
* '''prema količini''' - mogu biti sisaljke male dobavne količine i sisaljke velike dobavne količine
'''Mlazne sisaljke''' jednostavne su konstrukcije bez pokretnih dijelova, a kao pogonsko sredstvo služi mlaz fluida proizveden u nekoj drugoj sisaljki, [[kompresor]]u ili [[generator pare|generatoru pare]]; takve su pumpe na primjer [[ejektor]] ili [[injektor]].


==== Uzgonske sisaljke ====
* '''prema izvedbi''' - mogu biti sisaljke s pravocrtnim gibanjem kao što su [[klipna sisaljka|stapne i klipne sisaljke]], sisaljke s rotacijskim gibanjem kao [[centrifugalna sisaljka|centrifugalne]], [[vijčana sisaljka|vijčane]] i [[zupčasta sisaljka|zupčaste]], a posebna su izvedba [[mlazna sisaljka|mlazne sisaljke]]
Rad '''uzgonske sisaljke''' (mamutska sisaljka) zasniva se na razlici [[gustoća|gustoće]] vode i gustoće mješavine vode i zračnih mjehurića koji se u nju dovode uz pomoć kompresora.


==== Udarne sisaljke ====
* '''prema dobavnoj visini''' - mogu biti sisaljke s malom i velikom visinom dobave
Rad '''udarne sisaljke''' ili hidrauličkog ovna zasniva se na periodičkim hidrauličkim udarima nastalima automatskim otvaranjem i zatvaranjem dvaju [[ventil]]a zbog promjena tlaka u sustavu.


==== Pitotova sisaljka ====
== Najčešće upotrebljavane sisaljke ==
'''Pitotova sisaljka''' dobavlja kapljevinu pretvarajući u [[Pitot-cijev|Pitotovoj cijevi]] kinetičku energiju kapljevine u statički tlak. Obodna sisaljka služi za dobavu male količine kapljevine na veliku visinu.


==== Magnetohidrodinamičke sisaljke ====
Sisaljke koje se najviše upotrebljavaju su svakako [[centrifugalna sisaljka|'''centrifugalne sisaljke''']]. Njih možemo naći svuda, počevši od sisaljke [[rashladna voda|rashladne vode]] u [[automobil]]u, sisaljki [[hidrofor]]a u sustavu opskrbe vodom, sisaljki vode u perilicama suđa i rublja,... Kod njih tekućina pod djelovanjem [[centrifugalna sila|centrifugalne sile]], koju uzrokuje [[rotor]] sisaljke, protječe s usisa na tlačnu stranu. Upotrebljavaju se za male i srednje dobavne visine, nemaju mogućnost samosisa, te ne mogu dobavljati male količine i raditi pri malim brzinama medija.
'''Magnetohidrodinamička sisaljka''' prenosi rastaljene [[metal]]e i kapljevine velike električne provodnosti koristeći se [[magnetsko polje|magnetskim poljem]] proizvedenim [[električna struja|električnom strujom]].


=== Volumenske ili volumetrijske sisaljke ===
Za viskoznije tekućine upotrebljavaju se [[zupčasta sisaljka|'''zupčaste''']] i [[vijčana sisaljka|'''vijčane sisaljke''']]. Rade na principu da tjeraju tekućinu između zubaca ili vijaka s usisne na tlačnu stranu. Ova dva tipa su samosisna, imaju visok dobavni tlak, mogu raditi pri vrlo velikim brojem okretaja.
'''Volumenske''' ili '''volumetrijske sisaljke''' zasnivaju se na periodičkim promjenama [[obujam|obujma]] radnoga prostora što ga zauzima kapljevina, a koji se naizmjenično povezuje s usisnim i tlačnim cjevovodom. Te se sisaljke dijele na translacijske i rotacijske.


==== Translacijske sisaljke ====
Vrlo su zastupljene [[Klipna sisaljka|'''klipne''']] i [[Klipna sisaljka|'''stapne sisaljke''']]. To su sisaljke s pravocrtnim gibanjem, a kod njih se tekućina pomiče pomoću [[klip]]a ili [[klip|stap]]a koji se giba linearno u cilindru. Da bi mogle obavljati svoju funkciju moraju imati [[ventil]]e koji rade u skladu s gibanjem stapa ili klipa. Ove sisaljke su samosisne, upotrebljavaju se za male brzine strujanja, manje dobavne količine i velike dobavne visine.
'''Translacijske sisaljke''' mogu biti stapne ([[stapna sisaljka]]) ili membranske; pravocrtnim gibanjem stapa ili deformacijom membrane mijenja se obujam radne komore ili cilindra, odvojenih [[ventil]]ima od usisnog i tlačnoga cjevovoda. Kapljevina oplakuje radni dio samo s jedne, ili s obje strane, pa postoje jednoradne i dvoradne pumpe, a ovisno o broju cilindara one su jednocilindrične i višecilindrične.


==== Rotacijske sisaljke ====
[[Mlazna sisaljka|'''Mlazne sisaljke''']] su poseban tip sisaljki bez pokretnih dijelova. Najčešća upotreba ovih sisaljki je na mjestima gdje treba postići veliku usisnu visinu, tj. veliki [[vakuum|podtlak]] na usisu.
'''Rotacijske sisaljke''' ostvaruju periodičku promjenu obujma cilindričnoga radnog prostora rotacijom ekscentrično postavljenoga rotora.


== Pogon sisaljki ==
==== Lamelne sisaljke ====
Kod '''lamelnih sisaljki''' radni prostor unutar kućišta podijeljen je lamelama na odjeljke; pri vrtnji rotora kapljevina iz usisnoga cjevovoda ulazi u prazne odjeljke, a ona iz punih biva potiskivana u [[tlačni cjevovod]].


==== Zupčaste sisaljke ====
[[Datoteka:Gemaal.JPG|mini|desno|200px|Sisaljka iz 19-og stoljeća, pokretana diesel motorom u [[Rijswijk]], [[Nizozemska]]]]
Kod '''zupčastih sisaljki''' dva su [[zupčanik]]a smještena u radnom prostoru, a do promjene njegova obujma dolazi ulaskom zuba jednoga zupčanika u međuzublje drugoga.


==== Sisaljke s rotirajućim krilima ====
Sisaljke se pokreću na razne načine. U početku su bile pokretane ručno ili snagom teglećih životinja. Danas su uvedeni novi načini, a prevladava [[elektromotor]]ni pogon ili pogon [[motor]]om s unutarnjim izgaranjem. Ponegdje se mogu naći i sisaljke pokretane [[vjetrenjača|vjetrenjačom]].
Istovjetno kao zupčaste sisaljke rade i sisaljke s rotirajućim krilima (stapovima), ali su im rotirajući dijelovi drugačijeg oblika.


==== Vijčane sisaljke ====
'''Vijčane sisaljke''' imaju radni dio u obliku vijka, rotacijom kojega dolazi do periodičke promjene obujma prostora što ga on zatvara s unutrašnjom stijenkom cilindričnoga kućišta. (na primjer [[Arhimedov vijak]]).


== Upotreba ==
== Upotreba ==
Sisaljke su uz [[elektromotor]] najčešće upotrebljavani [[stroj]]evi danas. Možemo ih naći svuda oko nas, a i u skoro svakom domaćinstvu. U domaćinstvu sisaljku imaju perilice rublja i suđa, koje im služe da bi vodu iz uređaja izbacile vani. Sustav dobave pitke vode u domaćinstva također ima sisaljke, ali to su veće sisaljke koje su ugrađene u sustave. I sustav [[kanalizacija|kanalizacije]] mora ih imati da bi mogao raditi. Svaki [[automobil]], [[brod]], [[avion]], ukratko svako [[prijevoz]]no sredstvo ima sisaljke. To su sisaljke rashladne vode, sisaljke ulja, sisaljke goriva, sisaljke servo uređaja i tako dalje. Veliki broj [[industrija|industrijskih]] pogona ima također sisaljke koje služe za razne namjene. U [[poljoprivreda|poljoprivredi]] tu su sisaljke za natapanje, u [[rudarstvo|rudarstvu]] sisaljke za crpljenje vode iz [[rudnik]]a.

Sisaljke su uz [[elektromotor]] najčešće upotrebljavani [[stroj]]evi danas. Možemo ih naći svuda oko nas, a i u skoro svakom domaćinstvu. U domaćinstvu sisaljku imaju perilice rublja i suđa, koje im služe da bi vodu iz uređaja izbacile vani. Sustav dobave pitke vode u domaćinstva također ima sisaljke, ali to su veće sisaljke koje su ugrađene u sustave. I sustav [[kanalizacija|kanalizacije]] mora ih imati da bi mogao funkcionirati.

Svaki [[automobil]], [[brod]], [[avion]], ukratko svako prevozno sredstvo ima sisaljke. To su sisaljke rashladne vode, sisaljke ulja, sisaljke goriva, sisaljke servo uređaja,...
Veliki broj [[industrija|industrijskih]] pogona ima tekođer sisaljke koje služe za razne namjene. U [[poljoprivreda|poljoprivredi]] tu su sisaljke za natapanje, u [[rudarstvo|rudarstvu]] sisaljke za crpljenje vode iz [[rudnik]]a,...


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 15. ožujka 2016. u 18:39

Ručna stapna sisaljka.
Mala sisaljka ili crpka na električni pogon.
Warman centrifugalna sisaljka.
Prikaz tipičnog modernog injektora.
Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu.
Lamelna sisaljka.
Zupčasta sisaljka.
Vijčana sisaljka.
Moderni Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje.

Sisaljka, crpka ili pumpa (njemPumpe < srednjoniz. pompe < španjbomba: brodska crpka) je naprava ili stroj za prijenos (transport) kapljevine, odnosno njezinu dobavu na višu razinu ili u područje višega tlaka. Prijenos kapljevine sisaljka obavlja usisavajući ju kroz usisni cjevovod, u radnom joj dijelu povećava ukupnu mehaničku energiju (brzinu, tlak, ili oboje) i potom ispušta kroz tlačni cjevovod. [1]

Povijest

Prve naprave za dobavu vode s niže na višu razinu bile su kola s vjedricama, koja su se u starom Egiptu rabila pri natapanju. Prvu je vijčanu pumpu 200. pr. Kr., prema predaji, izmislio Arhimed (Arhimedov vijak), a u isto je doba starogrčki izumitelj Ktesibije Aleksandrijski izradio dvocilindričnu stapnu crpku za gašenje požara. Leonardo da Vinci i Galileo Galilei dali su svoj doprinos razvoju stapnih sisaljki, a talijanski inženjer Agostino Ramelli (1531. – 1600.) konstruirao je 1588. preteču današnjih rotacijskih lamelnih sisaljki. Tijekom 16. i 17. stoljeća razvijeni su u zapadnoj Europi složeni crpni uređaji za odvodnjavanje dubokih rudničkih jama i opskrbu gradova vodom. Prvu parnu pumpu patentirao je u Engleskoj 1698. Thomas Savery (1650. – 1715.), a Thomas Newcomen (1663. – 1729.) znatno ju je poboljšao 1711. uvođenjem cilindra sa stapom što ga je pokretala para, te spajanjem stapajice parnog i pumpnoga stapa ozibnom polugom. Uz poboljšanja engleskog inženjera Johna Smeatona (1724. – 1792.), takve su se pumpe sve do sredine 19. stoljeća u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj upotrebljavale za rudnička pumpna postrojenja i za opskrbu gradova pitkom vodom. Prvu turbosisaljku, gotovo neupotrebljivu za praktične primjene, napravio je 1732. Kernelien Le Demour, a prva takva sisaljka, u osnovi jednaka današnjima, bila je takozvana sisaljka Massachussetts, izrađena u Bostonu 1818. Isprva su te sisaljke bile pokretane parnim strojem, a od kraja 19. stoljeća i elektromotorom, te su ubrzo zamijenile stapne sisaljke u gotovo svim područjima primjene. Danas se sisaljke upotrebljavaju za različite namjene, pa su među strojevima po zastupljenosti odmah iza elektromotora.

Vrste sisaljki

Prema načinu rada, razlikuju se dinamičke i volumenske sisaljke.

Dinamičke sisaljke

Dinamičke sisaljke imaju komoru koja je stalno ispunjena kapljevinom, a neprestano je povezana s usisnim i tlačnim vodom.

Turbosisaljke ili turbopumpe

Turbosisaljke ili turbopumpe su najznačajnije dinamičke sisaljke. Sastoje se od kućišta (stator) u kojem je smješteno radno kolo s lopaticama (rotor) pogonjeno elektromotorom, rjeđe motorom s unutarnjim izgaranjem ili parnom turbinom. Okretanjem rotora dolazi do strujanja kapljevine; prema izvedbi rotora i smjeru strujanja u njem, turbosisaljke mogu biti radijalne (centrifugalne), dijagonalne ili aksijalne. Služe za dobavu svih vrsta kapljevina u vodoopskrbnim i energetskim postrojenjima, kemijskoj industriji, u rashladnim uređajima i sustavima centralnoga grijanja i drugo. Kako bi se dobavna visina sisaljke povećala, koristi se višestupanjska sisaljka s više jednakih stupnjeva spojenih u seriju. Osim turbosisaljka postoji više tipova dinamičkih sisaljka kojih se rad zasniva na posebnim hidrodinamičkim učincima.

Mlazne sisaljke

Mlazne sisaljke jednostavne su konstrukcije bez pokretnih dijelova, a kao pogonsko sredstvo služi mlaz fluida proizveden u nekoj drugoj sisaljki, kompresoru ili generatoru pare; takve su pumpe na primjer ejektor ili injektor.

Uzgonske sisaljke

Rad uzgonske sisaljke (mamutska sisaljka) zasniva se na razlici gustoće vode i gustoće mješavine vode i zračnih mjehurića koji se u nju dovode uz pomoć kompresora.

Udarne sisaljke

Rad udarne sisaljke ili hidrauličkog ovna zasniva se na periodičkim hidrauličkim udarima nastalima automatskim otvaranjem i zatvaranjem dvaju ventila zbog promjena tlaka u sustavu.

Pitotova sisaljka

Pitotova sisaljka dobavlja kapljevinu pretvarajući u Pitotovoj cijevi kinetičku energiju kapljevine u statički tlak. Obodna sisaljka služi za dobavu male količine kapljevine na veliku visinu.

Magnetohidrodinamičke sisaljke

Magnetohidrodinamička sisaljka prenosi rastaljene metale i kapljevine velike električne provodnosti koristeći se magnetskim poljem proizvedenim električnom strujom.

Volumenske ili volumetrijske sisaljke

Volumenske ili volumetrijske sisaljke zasnivaju se na periodičkim promjenama obujma radnoga prostora što ga zauzima kapljevina, a koji se naizmjenično povezuje s usisnim i tlačnim cjevovodom. Te se sisaljke dijele na translacijske i rotacijske.

Translacijske sisaljke

Translacijske sisaljke mogu biti stapne (stapna sisaljka) ili membranske; pravocrtnim gibanjem stapa ili deformacijom membrane mijenja se obujam radne komore ili cilindra, odvojenih ventilima od usisnog i tlačnoga cjevovoda. Kapljevina oplakuje radni dio samo s jedne, ili s obje strane, pa postoje jednoradne i dvoradne pumpe, a ovisno o broju cilindara one su jednocilindrične i višecilindrične.

Rotacijske sisaljke

Rotacijske sisaljke ostvaruju periodičku promjenu obujma cilindričnoga radnog prostora rotacijom ekscentrično postavljenoga rotora.

Lamelne sisaljke

Kod lamelnih sisaljki radni prostor unutar kućišta podijeljen je lamelama na odjeljke; pri vrtnji rotora kapljevina iz usisnoga cjevovoda ulazi u prazne odjeljke, a ona iz punih biva potiskivana u tlačni cjevovod.

Zupčaste sisaljke

Kod zupčastih sisaljki dva su zupčanika smještena u radnom prostoru, a do promjene njegova obujma dolazi ulaskom zuba jednoga zupčanika u međuzublje drugoga.

Sisaljke s rotirajućim krilima

Istovjetno kao zupčaste sisaljke rade i sisaljke s rotirajućim krilima (stapovima), ali su im rotirajući dijelovi drugačijeg oblika.

Vijčane sisaljke

Vijčane sisaljke imaju radni dio u obliku vijka, rotacijom kojega dolazi do periodičke promjene obujma prostora što ga on zatvara s unutrašnjom stijenkom cilindričnoga kućišta. (na primjer Arhimedov vijak).

Upotreba

Sisaljke su uz elektromotor najčešće upotrebljavani strojevi danas. Možemo ih naći svuda oko nas, a i u skoro svakom domaćinstvu. U domaćinstvu sisaljku imaju perilice rublja i suđa, koje im služe da bi vodu iz uređaja izbacile vani. Sustav dobave pitke vode u domaćinstva također ima sisaljke, ali to su veće sisaljke koje su ugrađene u sustave. I sustav kanalizacije mora ih imati da bi mogao raditi. Svaki automobil, brod, avion, ukratko svako prijevozno sredstvo ima sisaljke. To su sisaljke rashladne vode, sisaljke ulja, sisaljke goriva, sisaljke servo uređaja i tako dalje. Veliki broj industrijskih pogona ima također sisaljke koje služe za razne namjene. U poljoprivredi tu su sisaljke za natapanje, u rudarstvu sisaljke za crpljenje vode iz rudnika.

Izvori

  1. pumpa, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Vidi članke

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Sisaljka