Medvjeđi luk: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 188.129.5.70 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura
Redak 18: Redak 18:


== Napomena ==
== Napomena ==
<font color=red>'''''Medvjeđi luk neiskusni berači često ne razlikuju od [[otrov]]nih biljaka kao što su [[mrazovac]], [[đurđica]] i [[čemerika]]. No, za razliku od njega nijedna od ovih biljaka nema miris na luk. Ne preporuča se brati i konzumirati neiskusnim beračima jer konzumacija ponekih sličnih vrsta kao što je mrazovac može dovesti do smrti.'''''</font>
<font color=red>''Medvjeđi luk neiskusni berači često ne razlikuju od [[otrov]]nih biljaka kao što su [[mrazovac]], [[đurđica]] i [[čemerika]]. No, za razliku od njega nijedna od ovih biljaka nema miris na luk. Ne preporuča se brati i konzumirati neiskusnim beračima jer konzumacija ponekih sličnih vrsta kao što je mrazovac može dovesti do smrti.''</font>


== Područje rasta ==
== Područje rasta ==
Redak 75: Redak 75:
Od davnina, medvjed luk je bio poznat kao antisklerotično sredstvo. Sprečava nakupljanje kolesterola u krvi, stimulira rad srca, snižava krvni tlak i pomaže kod normalizacije metabolizma.
Od davnina, medvjed luk je bio poznat kao antisklerotično sredstvo. Sprečava nakupljanje kolesterola u krvi, stimulira rad srca, snižava krvni tlak i pomaže kod normalizacije metabolizma.


Danas se ljekoviti preparati medvjeđeg luka proizvode i industrijski.<ref>http://www.naturala.hr/biljne-kapi-divljeg-luka-zdravlje-cijele-godine/3442/ Pristupljeno 30.03.2016.</ref>
Danas se ljekoviti preparati medvjeđeg luka proizvode i industrijski.


==Stanja i bolesti kod kojih je bolje ne uzimati medvjeđi luk==
==Stanja i bolesti kod kojih je bolje ne uzimati medvjeđi luk==

Inačica od 30. ožujka 2016. u 16:47

Medvjeđi luk
Allium ursinum
Allium ursinum
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Liliopsida
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Alliaceae
Rod: Allium
Vrsta: A. ursinum
L.
Dvojno ime
Allium ursinum

Medvjeđi luk (lat. Allium ursinum) je vrsta samonikle jestive biljke roda Allium ,biljka je srodna s lukom i češnjakom. Hrvatski narodni nazivi su i crijemuš, srijemuš, divlji luk, šumski luk.

Napomena

Medvjeđi luk neiskusni berači često ne razlikuju od otrovnih biljaka kao što su mrazovac, đurđica i čemerika. No, za razliku od njega nijedna od ovih biljaka nema miris na luk. Ne preporuča se brati i konzumirati neiskusnim beračima jer konzumacija ponekih sličnih vrsta kao što je mrazovac može dovesti do smrti.

Područje rasta

Raste uglavnom u šumama diljem Europe i u pojedinim dijelovima Azije.Kod nas raste i u nizinama i u planinskom području.U Dalmacijii, primorju ,te obalnom području Istre i otocima ga nema.

Jestivost

Svi su dijelovi biljke jestivi - lukovice, listovi, peteljke cvijetova, cvijet i nezreli,zeleni plodovi. Za jelo se listovi beru do cvatnje, uz napomenu da su najukusniji oni posve mladi, prije izbijanja cvijetne stapke. Sukladno arheološkim nalazima biljka se koristi već nekih 5000 godina.[1]

Sastav

Na 100 grama medvjeđi luk u prosjeku sadrži:

Vitamini:

Makroelementi:

Mikroelementi: mangan - 230 mg/kg željezo - 120 mg/kg

Opis

Medvjeđi luk naraste do visine od između 20 - 40 cm. Stabljika je trostrana,bijeli su cvijetovi skupljeni u višestruke,štitaste gronje.Listovi su eliptični,na dugim peteljkama.Sjeme je crne boje,okruglo.Lukovice su male i izduženog oblika.Kod nas cvate od kraja ožujka ,pa do svibnja,u planinama sve do lipnja.Po sazrijevanju sjemenki nadzemni dio biljke odumire.

Status zaštite

Kod nas ova biljka nije zaštićena ,no u zemljama gdje je branje i konzumacija rašireno,poput Njemačke ,biljka se smije brati samo za osobnu uporabu, dok se za prodaju smije sabirati samo uz posebno odobrenje.U Poljskoj je medvjeđi luk zaštićena biljka.

Srodne vrste

Od drugih vrsta iz roda Allium najsrodniji mu je Allium victorialis, planinski luk,[4] koji kod nas raste u višim planinama, prije svega u Gorskom kotaru, te na Velebitu, a na nekim mjestima raste zajedno sa medvjeđim lukom (Bjelolasica). Sadžaj vitamina C je u ovoj biljci do 700 mg. Mladi listovi, stabljike i cvijetovi te lukovice su jestivi. Također je cijenjena ljekovita biljka, posebice u Rusiji, Kini, Koreji i Japanu.

Taksonomija

Ljekovitost

Medvjeđi luk može između ostalog utjecati na snižavanje krvnog tlaka. List sadrži do 0,73 % vitamina C.U principu se može koristiti kao i bijeli luk,no smatra se da mu je djelovanje jače,što je dijelom i znanstveno dokazano.[5] [6][7]

Medvjed luk povećava apetit, povećava izlučivanje probavnih žlijezda, jača motorne funkcije crijeva . Osim toga, biljka ima baktericidno , fungicidno i antiskorbutično djelovanje.

Drevna ljekovita biljka , poznat Germanima , Keltima i Rimljanima .Medvjeđi luk ima protuparazitsko i antimikrobno djelovanje (zbog visokog sadržaja eteričnog ulja). Preporučljivo je koristiti ga kod skorbuta i ateroskleroze , koristi se u narodnoj medicini već tisućama godina, kod groznica, kao protuparazitno i antimikrobno sredstvo, te kod raznih zaraznih crijevnih bolesti. U antičkom Rimu i srednjem vijeku smatralo ga se za dobar način da se očisti želudac i krv . U drevnim medicinskim raspravama spomenut kao pouzdan i siguran lijek za vrijeme epidemija kuge, kolere i drugih zaraznih bolesti. Infuzija divljeg luka liječi od groznice, kašlja, bronhitisa, reume i išijasa.

Od davnina, medvjed luk je bio poznat kao antisklerotično sredstvo. Sprečava nakupljanje kolesterola u krvi, stimulira rad srca, snižava krvni tlak i pomaže kod normalizacije metabolizma.

Danas se ljekoviti preparati medvjeđeg luka proizvode i industrijski.

Stanja i bolesti kod kojih je bolje ne uzimati medvjeđi luk

Uzimanje se ne preporuča trudnicama ,te osobama koje boluju od gastritisa,upalnih procesa probavnog sustava,žutice,te upale žuči.

Zanimljivosti

Karlo Veliki je godine 812. u svojim Kapitularima preporučao uzgoj medvjeđeg luka.[8]Smatra se da od svih europskih biljaka sadrži najviše sumpora. Po nekim njemačkim istraživanjima ubraja ga se u biljke koje upućuju na moguću prisutnost arheoloških nalazišta.[9]

Dodatna literatura

  • Glić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1981.
  • Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.
  • Karrer,A. Bärlauch Knoblauch / Lauch ,Beč 2006.
  • Bodensteiner,S. Bärlauch,Muenchen 2007.

Bilješke

  1. http://download.springer.com/static/pdf/727/art%253A10.1007%252Fs11101-013-9334-0.pdf?auth66=1394362541_1cdda4ea5e26047667e1c7c634443791&ext=.pdf Pristup stranici 7. ožujka 2014.
  2. http://hnb.com.ua/articles/s-zdorovie-cheremsha-1797
  3. http://calorific.ru/products/vegetables/892-cheremsha.html
  4. planinski luk, česan zmajski, česan kačji, češnjak šumski, češnjak zminski, luk zmijin, luk česan zmijnji, luk česan divji Allium victorialis L., Flora Croatica Database: 792
  5. Preuss HG, Clouatre D, Mohamadi A, Jarrell ST. Wild garlic has a greater effect than regular garlic on blood pressure and blood chemistries of rats. Int Urol Nephrol. 2001;32(4):525-30
  6. http://www.immanis.com/AIMBearPawGarlicInformation.pdf
  7. http://www.pharmazeutische-zeitung.de/index.php?id=20585
  8. http://www.pharmazeutische-zeitung.de/index.php?id=51487
  9. Christian Stolz (2013): Archäologische Zeigerpflanzen: Fallbeispiele aus dem Taunus und dem nördlichen Schleswig-Holstein. Plants as indicators for archaeological find sites: Case studies from the Taunus Mts. and from the northern part of Schleswig-Holstein (Germany). - Schriften des Arbeitskreises Landes- und Volkskunde 11. PDF-Datei, 2 MB

Galerija

Vanjske poveznice

Izvori


Nedovršeni članak Medvjeđi luk koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.