Tekija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
niste stavili 15. ispred stoljeća |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
'''Tekija''' je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] (sufije). |
'''Tekija''' je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] (sufije). |
||
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u [[15. stoljeće|stoljeću]], mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Isaković]] [[1461]]. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''. |
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u 15. [[ 15. stoljeće|stoljeću]], mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Isaković]] [[1461]]. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''. |
||
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike. |
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike. |
||
Inačica od 7. travnja 2016. u 16:36
Ovo je glavno značenje pojma Tekija. Za druga značenja pogledajte Tekija (Peštanska županija, Mađarska). Ovo je glavno značenje pojma Tekija. Za druga značenja pogledajte Tekije (Srijem).
Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. stoljeću, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Isaković 1461. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.
Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu.