Commodore 64: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
[[Datoteka:C64_Interfaces.jpg|desno|mini|Commodore 64, pogled na međuspojnike]] |
[[Datoteka:C64_Interfaces.jpg|desno|mini|Commodore 64, pogled na međuspojnike]] |
||
'''Commodore 64''' (ili '''C64''') je jedno od najpopularnijih 8-bitnih računala osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prodan je u 17 milijuna primjeraka. |
'''Commodore 64''' (ili '''C64''') je jedno od najpopularnijih 8-bitnih računala osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prodan je u 17 milijuna primjeraka. U Hrvatskoj su ga od milja nazivali i "debeljko" zbog njegova simpatičnoga, zaobljenoga izgleda. |
||
==Povijest== |
==Povijest== |
Inačica od 8. travnja 2016. u 05:19
Commodore 64 (ili C64) je jedno od najpopularnijih 8-bitnih računala osamdesetih godina 20. stoljeća. Prodan je u 17 milijuna primjeraka. U Hrvatskoj su ga od milja nazivali i "debeljko" zbog njegova simpatičnoga, zaobljenoga izgleda.
Povijest
C64 je proizvela tvrtka Commodore. Sa 64 KB memorije (38911 bajtova slobodnih za programe u BASIC-u), te zvučnim čipom MOS 6581 (SID) i procesorom MOS 6510 (procesor MOS 6502 sa 6-bitnim IO portom) bio je prodavaniji od takmaca ZX Spectruma 48, Applea II te Atarija 400 i 800. S iskustvom kojeg su stekli kod dizajniranja zvučnih i grafičkih integrianih krugova za računalo Commodore VIC-20 inžinjeri u Odjelu za kugove visoke integracije (LSI Group)tvrtke MOS Technologies predvođeni Albert L. Charpentier i pod odobrenjem Charles Winterblea u siječnju 1981. godine započeli su na dizajniranju novog grafičkog i zvučnog integriranog kruga kojeg su htjeli prodati bilo kojoj tvrtci koja je htjela napraviti "najbolju" video igru. Izrrada novog računala na osnovi ova dva nova integrirana kruga nije bilo jedan od prioriteta za Alberta L. Charpentiera i doslovce je imao slobodne ruke nakon što se odrazilo na inovacije koje je on i njegov tim uspio izvesti. Sredinom studenog 1981. godine oba integrirana kruga su bila završena, i krajem studenog 1981. godine nakon sastanka između Jacka Tramiela, Charpentiera i Winterble došlo se do odluke da se ne umjesto video igre ili igraće konzole dizajnira novo kućno računalo koje bi imalo radnu memoriju od 64kB i da ovaj projekt bi trebao biti završen za prezentaciju na Consumer Electronic Show u Las Vegasu koji se održavao u drugom tjednu u siječnju 1982. godine. Nakon ovog sastanka dizajneri i inžinjeri su se prihvatili posla, tako da u roku od dva dana izrađena je osnovna arhitektura novog računala, i do prije isteka 1981. godine inžinjeri su sastavili pet različitih prototipnih računala. Operacijski sustav bio je prerađen s računala Commodore VIC-20, tako da je veliki broj rutina i koda bio prenešen na novo računalo koje je moglo demonstrirati svoje sposobnosti na sajmu u Vegasu. Nakon dobrog prijama, tvrtka Commodore je požurila serijsku proizvodnju novog računala koje je bilo dostupno u brojevima u kolovozu 1982. godine., i zbog žurbe nastali su mnogi problemi oko kvalitete same proizvodnje a i neke nedorađenosti u operacijskom sustavu, nedovoljan BASIC, spore periferne jedinice.[1]
Zahvaljujući zvučnom čipu SID, C64 se isticao kao kućno računalo izvrsnog zvuka. Bila je to jedna od njegovih glavnih prednosti pred konkurentima, posebice Spectrumom. Imao je vrlo dobru tipkovnicu. Rani modeli iz 1982. godine imali su nešto drugačiju boju (i danas imaju najveću kolekcionarsku vrijednost), kasnije su modeli postali poznato "smećkasti", a pri kraju proizvodnje pojavio se model C64C ili C64 II, (kako je nazvan u Njemačkoj) koji je imao kućište poput Commodorea 128 (ujedno danas ima najmanju kolekcionarsku vrijednost). Inače, jedan od razloga slabije kolekcionarske vrijednosti je taj da su pojedini unutrašnji IC sklopovi u C64C-u radili na 5 volti (za razliku od 9v kod starijeg modela) i ispravljeni su neki nedostaci SID čipa ("curenje" kanala i šum). Posljedica je drukčiji zvuk i neki efekti koji su se koristili u DEMO-ima nisu isto ili uopće funkcionirali.
Zadnji model C64 zvao se C64G (tzv. ALDI), na tržištu se pojavio krajem 80-ih i trajao do 1990. i izvana je nalikovao prethodniku, dok je unutarnja arhitektura bila znatno drugačija, kako bi se pojeftinila proizvodnja (kompatibilnost je sačuvana). Takav jeftini model bio je prvenstveno namijenjen kao jeftina igraća konzola za zemlje koju se netom izlazile iz socijalističkoga bloka, ali je poslužila i mnogim entuzijastima u njima koji jednostavno do tada nisu imali pristup zapadnom tržištu, a bili su željni programiranja na kućnim računalima. C64GS je bio pokušaj Commodorea da napravi konzolu na velikoj bazi igrica koje su postojale za C64, ali to je napravljeno prekasno, kada su već na tržištu bile mnogo bolje i jače 16 bitne konzole. Imao je identičnu matičnu, samo je port za cartridge bio okrenut prema gore i nije imao tipkovnicu.
Također, sredinom 80-tih dobar broj korisnika C64 zamijenio je originalni kazetofon vanjskim disketnim pogonom za diskete veličine 5,25" (model 1541). Bila je to velika jedinica, gotovo poput računala, ali veće cijene. Kasnije se pojavio elegantniji model diska 1541II, a na kraju i model 1571 prvenstveno napravljen za C128. U vrijeme uporabe RAM-a od 1 do 128 KB, bez unutarnjeg tvrdoga diska, taj korak je predstavljao revoluciju. Uglavnom svi kasniji modeli kućnih računala zamijenili su kazetofon s savitljivm (engl. "floppy") diskom.
Zanimljiv je i model Commodore SX64 koji je predstavljao prijenosni C64, naravno u dosezima tadašnje tehnologije iz ranih 1980-tih. I danas je najveći raritet, velike kolekcionarske vrijednosti Commodore 65 ili (Commodore DX64), kojih je nekoliko stotina prototipova proizvedeno '90 - '91 i prodano nakon propasti Commodorea, s novim BASIC-om, ugrađenim 3,5" disketnom jedinicom i drugim poboljšanjima.
U drugoj polovici 1980.-tih tvrtka Commodore je nastavila uspješan niz Commodore računala, prvo uvodeći GEOS, grafički operativni sustav prve te vrste uopće, koji je u potpunosti zaživio na nasljedniku C64 računala - Amigi 500 i 1000. Slično grafičko sučelje razvio je i Apple za Macintoshe, te Microsoft za PC-je (Windows).
Zanimljivost je da je Commodore godinama pokušavao izbaciti C64 iz proizvodnje, ali potražnja je bila konstantna i velika. Ironično je da je nakon prekidanja proizvodnje Commodora 64 u travnju 1994. da je tvrtka Commodore je bankrotirala 29. travnja 1994.
Inačice
- Commodore C64 (debeljko)
- Commodore 64-II ili Commodore 64-C
- C64G
- C64CR
- C64-Aldi
- PET64, Educator 64, Model 4064
- SX-64, DX64, SX100
- C64 Games System
- Commodore Max
-
Commodore C64 prva inačica proizvedena u SADu
-
Commodore C64 druga inačica (debeljko)
-
Commodore 64-C
-
C64G
-
Commodore 64-Aldi
-
Pet64
-
SX-64
-
C64 Games System
-
Commodore Max
Osnovni tehnički podaci
Računalo C64
- Mikroprocesor - MOS Technology 6510/8500, inačica MOS 6502 sa ugrađenim 6-bitnim U/I portom
- Takt: 1,023 MHz (NTSC) ili 0,985 MHz (PAL)
- RAM - 64Kb
- ROM - 20Kb (9Kb BASIC 2.0, 7Kb Kernel (operacijski sustav), 4Kb znakovi (2 niza od 2Kb))
- Grafika: posebni integrirani krug VIC II 6567/8567 (NTSC), VIC II 6569/8569 (PAL)
- Tekst: 40x25 u 16 boja
- Bitmapna grafika: 320x200 (2 boje u svakom 8x8 bloku točkica), 160x200, u 3 boje + pozadina
- 8 hardverskih likova (sprajtovi)
- hardversko pomicanje ekrana, i rasterski interrupti
- Zvuk: MOS Technology 6581/8580 SID
- 3 kanala
- 8 oktava
- Generator valova i šum
- 4 programbilna filtera
- Ulazno/izlazne jedinice
- Rubni spojnik za proširenje
- Ulaz za memorijsku kasetu
- DIN-8 izlaz za zaslon
- DIN-6 serijski ulaz/izlaz za disk jedince i pisać
- rubni spojnik za kasetofon PET Datassete od 300 bauda
- 2 x Atari ulaza za igraću palicu
- Izlaz za televiziju
Galerija međuspojnika
-
Ulaz za memorijsku kasetu
-
Video izlaz
-
Video i serijski spojnik
-
Spojnik za kasetofron
-
Rubni spojnik za proširenje
-
Ulaz za palice za igru
Periferne jedinice
-
Commodore 1541 disketna jednica, 1. model.
-
Commodore 1541C disketna jedinica, 2. model.
-
Commodore 1541-II disketna jedinica, 3. model.
-
Commodore 1530 Datasette
-
Commodore VIC-modem
-
Commodore računalni miš
-
Commodore 1702 zaslon
Sklopovlje
VIC-II
SID
Memorijska karta
Heks adresa | Decimalna adresa | Stranica | Sadržaj |
---|---|---|---|
$0000-$00FF | 0-255 | Stranica 0 | Nulta stranica rezervirana za mikroprocesor MOS 6510 |
$0100-$01FF | 256-511 | Stranica 1 | Sadrži prostor za stog rezervirano za MOS 6510 |
$0200-$02FF | 512-767 | Stranica 2 | Operacijski sustav i pokazivači za BASIC |
$0300-$03FF | 768-1023 | Stranica 3 | Operacijski sustav i pokazivači za BASIC |
$0400-$07FF | 1024-2047 | Stranice 4-7 | Memorija za ekran |
$0800-$9FFF | 2048-40959 | Stranice 8-159 | Slobodni prostor za BASIC programe (38911 bajta) |
$A000-$BFFF | 40960-49151 | Stranice 160-191 | Slobodni prostor za programe u strojnom jeziku |
$C000-$CFFF | 49152-53247 | Stranice 192-207 | Slobodni prostor za programe u strojnom jeziku |
$D000-$D3FF | 53248-54271 | Stranice 208-211 | |
$D400-$D4FF | 54272-54527 | Stranice 212-215 | |
$D800-$DBFF | 55296-56319 | Stranice 216-219 | |
$DC00-$DCFF | 56320-56575 | Stranica 220 | |
$DD00-$DDFF | 56576-56831 | Stranica 221 | |
$DE00-$DFFF | 56832-57343 | Stranice 222-223 | Rezervirano za proširenja |
$E000-$FFFF | 57344-65535 | Stranice 224-255 | Slobodni prosotr za programe u strojnom jeziku |
Heks adresa | Decimalna adresa | Stranica | Sadržaj |
---|---|---|---|
$8000-$9FFF | 32768-40959 | Stranice 128-159 | ROM kaseta (niža) |
$A000-$BFFF | 40960-49151 | Stranice 160-191 | BASIC prevodilac ROM ili ROM kaseta (viša) |
$D000-$DFFF | 53248-57343 | Stranice 208-223 | Znakovni ROM |
$E000-$FFFF | 57344-65535 | Stranice 224-255 | KERNAL ROM ili ROM kaseta (viša) |
Heks adresa | Decimalna adresa | Stranica | Sadržaj |
---|---|---|---|
$0000-$0001 | 0-1 | - | CPU U/I |
$D000-$D3FF | 53248-54271 | Stranice 208-211 | VIC-II registri |
$D400-$D7FF | 54272-55295 | Stranice 212-215 | SID registri |
$D800-$DBFF | 55296-56319 | Stranice 216-219 | Memorija za boje na ekranu |
$DC00-$DCFF | 56320-56575 | Stranica 220 | CIA 1 |
$DD00-$DDFF | 56576-56831 | Stranica 221 | CIA 2 |
$DE00-$DEFF | 56832-57087 | Stranica 222 | U/I 1 |
$DF00-$DFFF | 57088-57343 | Stranica 223 | U/I 2 |
Troškovi proizvodnje
Tvrtka Commodore bila je vertikalno integrirana tvrtka jer je proizvodila tri najvažnije komponente računala Commodore 64: SID, VIC-II i MOS 6510 dok su ostale komponente bile nabavljane po prilično niskoj cijeni. Prema podacima koje su na raspolaganju, prilikom izlaska na tržište 1982. godine troškovi proizvodnje jedinice bila je USD$135,00 dok je maloprodajna cijena bila USD$595,00. Dne 1985. malopordajna cijena Commodore 64 pala je na USD$149, dok su troškovi proizvodnje bili između USD$30-50,00.
Broj | Cijene u 1985 [USD] | Dio |
---|---|---|
3 | 1 | ROMovi[2] |
8 | 1.85 | Dinamički RAMovi |
4 | SID (zvučni) IC | |
4 | VIC-II (grafički) IC | |
3 | RF modulator | |
1-2 | 6510 8-bitni mikroprocesor | |
5 | Ostala elektronika TTL, buffers, regulatori napajanja, otpornici, i kondenzatori | |
10 maks | Tipkovnica | |
1-2 | Tiskana pločica | |
1-2 | Plastična kutija | |
5-10 | Napajanje i kablovi | |
1-2 | Pakovanje i priručnik | |
Ukupno: | USD$52,8 - 61,8 |
Programska podrška
Igre
Galerija softwera
-
Koala Paint
Koala/Audio Light (1983.)
Vanjske poveznice
Napomena: Većina poveznica vodi na internet stranice na engleskom jeziku.
Emulatori
- VICE emulator – Emulator C64 za operacijske sustave (UNIX, BeOS, Windows)]
- CCS64 – Emulator CCS64, Håkan Sundell
- Power 64 – Emualtor C64 za Mac OS X i Mac OS 9
Arhive
- The Digital Dungeon (TDD) – FTP poslužitelj s mnogo softvera za C64
- www.c64.ch – Arhiva demo programa za C64
- GameBase 64 – Podaci o igrama za C64
- Lemon 64 – Poslužitelj s mnogo općih podataka o C64
- C64 Walkthrough Site – Prohodi i solucijske arhive za C64 avanturističke igre sa diskusijskim forumom
- Project 64 – Priručnici za C64/128, igre i sofver
- The Ultimate C64 Tape Page – Arhiv C64 kazeta s preslicima omota i priručnika
- The-Commodore-Zone – Arhiva C64 igara, forum, online baze podataka, linkovi
Povijest
- Kronologija o Commodoru 64 – autor Ken Polsson
- The History of the Commodore 64 – Povijest C64, autor Stan Veit
- http://www.commodore.ca/products/c64/commodore_64.htm - Povijest C64, priručnici, fotografije, preslici iz novina
Razno
- PROTOVISION - Creating the Future – Proizvodnja programske podrške za C64
- Commodore 64 Preservation Project – Projekt očuvanja originalnih primjeraka softvera za C64
SID
|
- ↑ http://spectrum.ieee.org/ns/pdfs/commodore64_mar1985.pdf Design case history: the Commodore 64, pristpuljeno 08. travnja 2016
- ↑ a b Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvorieee85