Teorija vjerojatnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 13. travnja 2016. u 16:54

Teorija vjerojatnosti je grana matematike koja se bavi analizom slučajnih pojava. Glavni objekti teorije vjerojatnosti su slučajne varijable i stohastički procesi.

Teorija vjerojatnosti je matematički temelj statistike. U današnje vrijeme teorija vjerojatnosti jedno je od najvažnijih područja suvremene matematike, jer se uvelike primjenjuje u raznim područjima fizike, tehnike, biologije, ekonomije, genetike i drugdje.

Matematička teorija vjerojatnosti ima svoje korijene u pokušajima Gerolamo Cardana da analizira igre na sreću u šesnaestom stoljeću, i u radu Pierre de Fermata i Blaise Pascala u sedamnaestom stoljeću.

Na primjer, po teoriji vjerojatnosti možemo izračunati koja je najveća vjerojatnost za put. Ako npr. imamo jedno raskrižje od kojeg vode dva puta do odredišta. Put A ima 2 moguća međuodredišta, a put B ima jedno moguće međuodredište. Sad, ako je jednako moguće skrenuti na oba puta, veća je vjerojatnost za put A.

Teoriju vjerojatnosti koriste i računalne simulacije. Tako npr. ako igramo šah s računalom, računalo ce pokušati predvidjeti koji je najpametniji potez, i to radi po teoriji vjerojatnosti.

Račun za neku vjerojatnost je ovakav: Vjerojatnost da će se nešto dogoditi je jednaka zbroju traženih ishoda podijeljeno sa brojem pokušaja.

Npr. Ako bacamo kocku, kolika je vjerojatnost da ćemo, ako bacimo kocku dobiti broj 6. To računamo ovako: broj povoljnih ishoda je 1 (broj 6) a broj mogućih ishoda je 6. 1 kroz 6 je ~0.1666, što je ~17%.

U računalnim simulacijama, kao "kocka", koriste se razni programi, kao sto je Random Generator, tj. program za generiranje slučajnih brojeva.

Nedovršeni članak Teorija vjerojatnosti koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 Matematička teorija vjerojatnosti ima svoje korijene u pokušajima [[Gerolamo Cardano|Gerolamo Cardana]] da analizira igre na sreću u šesnaestom stoljeću, i u radu [[Pierre de Fermat|Pierre de Fermata]] i [[Blaise Pascal|Blaise Pascala]] u sedamnaestom stoljeću.
-Na primjer, po teoriji vjerojatnosti mozemo izračunati koja je najveća vjerojatnost za put. Ako npr. imamo jedno raskrižje od kojeg vode dva puta do odredišta. Put A ima 2 moguća međuodredišta, a put B ima jedno moguće međuodredište. Sad, ako je jednako moguće skrenuti na oba puta, veća je vjerojatnost za put A.
+Na primjer, po teoriji vjerojatnosti možemo izračunati koja je najveća vjerojatnost za put. Ako npr. imamo jedno raskrižje od kojeg vode dva puta do odredišta. Put A ima 2 moguća međuodredišta, a put B ima jedno moguće međuodredište. Sad, ako je jednako moguće skrenuti na oba puta, veća je vjerojatnost za put A.
 Teoriju vjerojatnosti koriste i računalne simulacije. Tako npr. ako igramo šah s računalom, računalo ce pokušati predvidjeti koji je najpametniji potez, i to radi po teoriji vjerojatnosti.