Kiseline: razlika između inačica
Vidi Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 188.252.216.48 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
Kiseline koje u svom sastavu imaju kisik zovu se [[oksokiseline]]. One koje su bez njega zovu se [[neoksokiseline]]. |
Kiseline koje u svom sastavu imaju kisik zovu se [[oksokiseline]]. One koje su bez njega zovu se [[neoksokiseline]]. |
||
Sve su kiseline kisele zato što u sebi sadrže [[ion]] vodika, koji potiče kiselost. |
Sve su kiseline kisele zato što u sebi sadrže [[ion]] vodika, koji potiče kiselost. |
||
Većina kiselina može nadražiti kožu pri izravnom dodiru te [[korozija|nagrizati]] [[kovine|metale]]. |
Većina kiselina može nadražiti kožu pri izravnom dodiru te [[korozija|nagrizati]] [[kovine|metale]]. |
||
Opekline na [[Koža|koži]] uzrokovane kiselinama mogu biti ozbiljne (zahtijevajući medicinsku pomoć i uzrokujući teška oštećenja kože) ili manje opasne; ovisno o vrsti kiseline i koncentraciji vodikovih iona. |
Opekline na [[Koža|koži]] uzrokovane kiselinama mogu biti ozbiljne (zahtijevajući medicinsku pomoć i uzrokujući teška oštećenja kože) ili manje opasne; ovisno o vrsti kiseline i koncentraciji vodikovih iona. |
||
[[Neutralizacija]] je reakcija između |
[[Neutralizacija]] je reakcija između kiseline i baze, što za produkt ima [[Soli|sol]] i vodu. Kiselinu razblažujemo tako što odajemo vodu u kiselinu, kap po kap, i intenzivno mješamo štapićem. Jedini izuzetak je sumporna kiselina, kod koje se kiselina dodaje u vodu na već opisan način. |
||
Postoji nekoliko [[indikator]]a kiselosti: [[lakmus]] papir, [[metil oranž]], [[fenoftalein]] i [[cikla]]. |
Postoji nekoliko [[indikator]]a kiselosti: [[lakmus]] papir, [[metil oranž]], [[fenoftalein]] i [[cikla]]. |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
|} |
|} |
||
Po redoslijedu opadajućeg prioriteta pri odabiru i imenovanju glavne |
Po redoslijedu opadajućeg prioriteta pri odabiru i imenovanju glavne karakteristične skupine, kiseline su peti po redu razredni spojevi (slijedom COOH i C(O)O<sub>2</sub>H; zatim njihovi S- i Se-derivati, pa redom sulfonske, sulfinske, selenonske itd., fosfonske, arsonske itd. kiseline).<ref>[https://web.archive.org/web/20070625164600/http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=3559 E-škola], odgovorio: Tomislav Portada, PMF, arhivirano 25. lipnja 2007.</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 8. svibnja 2016. u 22:42
Kiseline (često predstavljena općom forumulom HA [H+A-]) su kemijski spojevi koji sadrže pH vrijednost nižu od 7,0 kada se rastopi u vodi, što je nalik suvremenoj definiciji Johannesa Nicolausa Brønsteda i Martina Lowryja koji su nezavisno opisali kiselinu kao kemijski spoj koji daje vodikov ion (H+) drugom spoju (koji se naziva bazom). Kiseline se sastoje od vodika i kiselinskog ostatka. Neke od poznatijih primjera su octena kiselina (prisutna u octu) i sumporna ili sulfatna kiselina (prisutna u akumulatorima).
Kiseline koje u svom sastavu imaju kisik zovu se oksokiseline. One koje su bez njega zovu se neoksokiseline.
Sve su kiseline kisele zato što u sebi sadrže ion vodika, koji potiče kiselost.
Većina kiselina može nadražiti kožu pri izravnom dodiru te nagrizati metale. Opekline na koži uzrokovane kiselinama mogu biti ozbiljne (zahtijevajući medicinsku pomoć i uzrokujući teška oštećenja kože) ili manje opasne; ovisno o vrsti kiseline i koncentraciji vodikovih iona.
Neutralizacija je reakcija između kiseline i baze, što za produkt ima sol i vodu. Kiselinu razblažujemo tako što odajemo vodu u kiselinu, kap po kap, i intenzivno mješamo štapićem. Jedini izuzetak je sumporna kiselina, kod koje se kiselina dodaje u vodu na već opisan način.
Postoji nekoliko indikatora kiselosti: lakmus papir, metil oranž, fenoftalein i cikla.
Prema stupnju disocijacije razlikujemo 4 grupe kiselina:
| Kiselina | Stupanj disocijacije | Primjer kiseline |
|---|---|---|
| vrlo slabe kiseline | K < 10-7 | H2S |
| slabe kiseline | K = 10-7 - 10-2 | H2CO3 |
| jake kiseline | K = 10-2 - 103 | H2S04 |
| vrlo jake kiseline | K > 103 | HNO3 |
Po redoslijedu opadajućeg prioriteta pri odabiru i imenovanju glavne karakteristične skupine, kiseline su peti po redu razredni spojevi (slijedom COOH i C(O)O2H; zatim njihovi S- i Se-derivati, pa redom sulfonske, sulfinske, selenonske itd., fosfonske, arsonske itd. kiseline).[1]