Vlasta Arnold: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vlasta Arnold''', djelatnica u vrhu organizacije hrvatskih katoličkih žena, te je u najužem krugu rukovodstva. Kći poznatog hrvatskog pjesnika i intelektualca sveučilišnog profesora dr. [[Gjuro Arnold|Gjure Arnolda]].<ref name="dolazak"/> |
'''Vlasta Arnold''', djelatnica u vrhu organizacije hrvatskih katoličkih žena, te je u najužem krugu rukovodstva. Kći poznatog hrvatskog pjesnika i intelektualca sveučilišnog profesora dr. [[Gjuro Arnold|Gjure Arnolda]].<ref name="dolazak"/> |
||
Surađivala s [[Jerolim Malinar|Jerolimom Malinarom]] u katoličkim karitativnim i skrbiteljskim organizacijama.<ref name="dolazak"/> |
Surađivala s [[Jerolim Malinar|Jerolimom Malinarom]] u katoličkim [[Caritas|karitativnim]] i skrbiteljskim organizacijama.<ref name="dolazak"/> |
||
Više desetljeća jugoslavenskog velikosrpsko-[[monarhofašizam|monarhofašističkog]] terora nad Hrvatima imalo je za posljedicu da je jedva dočekala stvaranje hrvatske države, makar i pod Osovinom. <ref name="u vihoru"/> Kad je stvorena nova hrvatska država 1941. pod okriljem Osovine, pristupila je novom političkom pokretu, <ref name="dolazak">[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> |
Više desetljeća jugoslavenskog [[Velika Srbija|velikosrpsko]]-[[monarhofašizam|monarhofašističkog]] terora nad Hrvatima imalo je za posljedicu da je jedva dočekala stvaranje hrvatske države, makar i pod Osovinom. <ref name="u vihoru"/> Kad je stvorena nova hrvatska država [[1941.]] pod okriljem [[Osovinske sile|Osovine]], pristupila je novom političkom pokretu, <ref name="dolazak">[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> |
||
što je tad bila sveopća praksa hrvatskih stanovnika, jer je obnova hrvatske države oduševila narod, te je Vlasta Arnold, kao što je u ono vrijeme napravio poveliki dio građana Hrvatske i katolika, stupila u taj pokret koji je onda bio hrvatska politička stranka, jer su onda to doživjeli kao stranku koja je pokret za Hrvatsku. Taj je početni zanos ovom novom slobodnom Hrvatskom ubrzo splasnuo kad se doznalo da je sloboda plaćena ustupanjem hrvatskog priobalja i otoka Italiji, da je neovisnost samo na papiru jer Hrvatsku drži pola fašistička Italija, a pola Treći Reich, a sami Hrvati ne mogu ništa napraviti bez njihovog odobrenja, i što je još gore bilo, morali su sprovoditi sve što zapovijede osovinski gospodari<ref name="u vihoru">Postulatura bl. Ivana Merza: [http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/u_vihoru_drugog_svjetskog_rata.htm Postulatura bl. Ivana Merza] U vihoru Drugog svjetskog rata. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> jer svaki je pogovor ili protivljenje značilo ugrozu vlastitog života. |
što je tad bila sveopća praksa hrvatskih stanovnika, jer je obnova hrvatske države oduševila narod, te je Vlasta Arnold, kao što je u ono vrijeme napravio poveliki dio građana Hrvatske i katolika, stupila u taj pokret koji je onda bio hrvatska politička stranka, jer su onda to doživjeli kao stranku koja je pokret za Hrvatsku. Taj je početni zanos ovom novom slobodnom Hrvatskom ubrzo splasnuo kad se doznalo da je sloboda plaćena [[Rimski ugovori (1941.)|ustupanjem]] hrvatskog priobalja i otoka Italiji, da je neovisnost samo na papiru jer Hrvatsku drži pola [[fašistička Italija]], a pola [[Treći Reich]], a sami Hrvati ne mogu ništa napraviti bez njihovog odobrenja, i što je još gore bilo, morali su sprovoditi sve što zapovijede osovinski gospodari<ref name="u vihoru">Postulatura bl. Ivana Merza: [http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/u_vihoru_drugog_svjetskog_rata.htm Postulatura bl. Ivana Merza] U vihoru Drugog svjetskog rata. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> jer svaki je pogovor ili protivljenje značilo ugrozu vlastitog života. |
||
Vlasta je tijekom rata vodila katoličke djevojačke organizacije. Po završetku rata i [[svibanjska katastrofa|slomom NDH]] završila je u jugokomunističkom logoru, gdje su ju [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|mučili i zlostavljali]]. Preživjela je još desetak godina a onda je umrla od posljedica zlostavljanja, kao hrvatska mučenica i žrtva jugokomunista.<ref>[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> |
Vlasta je tijekom rata vodila katoličke djevojačke organizacije. Po završetku rata i [[svibanjska katastrofa|slomom NDH]] završila je u jugokomunističkom logoru, gdje su ju [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|mučili i zlostavljali]]. Preživjela je još desetak godina a onda je umrla od posljedica zlostavljanja, kao hrvatska mučenica i žrtva jugokomunista.<ref>[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> |
||
Inačica od 17. svibnja 2016. u 04:47
Vlasta Arnold, djelatnica u vrhu organizacije hrvatskih katoličkih žena, te je u najužem krugu rukovodstva. Kći poznatog hrvatskog pjesnika i intelektualca sveučilišnog profesora dr. Gjure Arnolda.[1]
Surađivala s Jerolimom Malinarom u katoličkim karitativnim i skrbiteljskim organizacijama.[1]
Više desetljeća jugoslavenskog velikosrpsko-monarhofašističkog terora nad Hrvatima imalo je za posljedicu da je jedva dočekala stvaranje hrvatske države, makar i pod Osovinom. [2] Kad je stvorena nova hrvatska država 1941. pod okriljem Osovine, pristupila je novom političkom pokretu, [1] što je tad bila sveopća praksa hrvatskih stanovnika, jer je obnova hrvatske države oduševila narod, te je Vlasta Arnold, kao što je u ono vrijeme napravio poveliki dio građana Hrvatske i katolika, stupila u taj pokret koji je onda bio hrvatska politička stranka, jer su onda to doživjeli kao stranku koja je pokret za Hrvatsku. Taj je početni zanos ovom novom slobodnom Hrvatskom ubrzo splasnuo kad se doznalo da je sloboda plaćena ustupanjem hrvatskog priobalja i otoka Italiji, da je neovisnost samo na papiru jer Hrvatsku drži pola fašistička Italija, a pola Treći Reich, a sami Hrvati ne mogu ništa napraviti bez njihovog odobrenja, i što je još gore bilo, morali su sprovoditi sve što zapovijede osovinski gospodari[2] jer svaki je pogovor ili protivljenje značilo ugrozu vlastitog života.
Vlasta je tijekom rata vodila katoličke djevojačke organizacije. Po završetku rata i slomom NDH završila je u jugokomunističkom logoru, gdje su ju mučili i zlostavljali. Preživjela je još desetak godina a onda je umrla od posljedica zlostavljanja, kao hrvatska mučenica i žrtva jugokomunista.[3]
Izvori
- ↑ a b c Postulatura bl. Ivana Merza Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.
- ↑ a b Postulatura bl. Ivana Merza: Postulatura bl. Ivana Merza U vihoru Drugog svjetskog rata. Pristupljeno 16. svibnja 2016.
- ↑ Postulatura bl. Ivana Merza Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.