Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 178.223.185.220 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko |
m manja dopuna, oblikovanje |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{točnost}} |
{{točnost}} |
||
{{izvor}} |
{{izvor}} |
||
{{Infookvir vojna osoba |
|||
[[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|180px|Mehmed-paša Sokolović]] |
|||
|ime = Mehmed-paša Sokolović |
|||
| ⚫ | |||
|slika = Sokollu Memhed Pascià.jpg|Crtež Mehmed-paše Sokolovića iz 16. stoljeća. |
|||
|opis = |
|||
|veličina = 300px |
|||
|datum rođenja = [[1505.]] ili [[1506.]] |
|||
|mjesto rođenja = Sokolovići kraj [[Višegrad|Višegrada]] |
|||
|datum smrti = [[11. listopada]] [[1579.]] |
|||
|mjesto smrti = [[Istanbul]] |
|||
|nacionalnost = |
|||
|državljanstvo = |
|||
|puno ime = |
|||
|nadimak = |
|||
|supruga = |
|||
|suprug = |
|||
|titule = [[veliki vezir]] |
|||
|knjige = |
|||
|služba = |
|||
|čin = |
|||
|ratovi = |
|||
|bitke = |
|||
|vojska = |
|||
|rod = |
|||
|jedinice = |
|||
|zapovijedao = |
|||
|odlikovanja = |
|||
}} |
|||
| ⚫ | |||
==Životopis== |
|||
Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao [[danak u krvi]]. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa glede [[janjičari|janjičara]] u osmanskoj vojsci u to doba. Već istaknut u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč! |
|||
===Mladost i obrazovanje=== |
|||
Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je, kao [[danak u krvi]], odveden u osmansku vojsku. U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj [[Janjičari|janjičarskoj]] praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na [[islam]]. |
|||
===Vojnička i državnička karijera=== |
|||
| ⚫ | Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]] |
||
Istaknuvši se u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni [[1555.]] godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja [[1565]]. godine postaje [[veliki vezir|velikim vezirom]]. |
|||
Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. [[Opsada Sigeta|Osvajanjem Sigeta]], pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566.]], janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč. |
|||
Za vladavine [[Selim II.|Selima II.]] samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u [[Bitka kod Lepanta|pomorskoj bitki kraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57017 Sokolović, Mehmed-paša], Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46352/ Sokolović, Mehmed-paša], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> |
|||
| ⚫ | Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]]: most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] na Drini, središnji motiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi [[Peć]]ku Patrijaršiju [[1557]]. Na čelo patrijaršije postavljen je [[Makarija|Makarije]], kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše. |
||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
;Bilješke i literatura |
|||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
==Vanjske poveznice== |
|||
{{commons|Category:Sokollu Mehmet Pasha}} |
|||
;Mrežna mjesta |
|||
* Ivan Kukuljević Sakcinski, [http://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?C=1313&broj=1&U= ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova''], [[Matica hrvatska]], Zagreb, 1886., [[Warasdiniensia]], digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović Varaždin, library.foi.hr |
|||
* Mustafa Imamović, [https://www.scribd.com/doc/123749059/Historija-Bosnjaka-Mustafa-Imamovic ''Historija Bosnjaka''], Sarajevo 1997., www.scribd.com |
|||
[[Kategorija:Vojni zapovjednici Osmanskog Carstva]] |
[[Kategorija:Vojni zapovjednici Osmanskog Carstva]] |
||
[[Kategorija:Paše Osmanskog Carstva]] |
[[Kategorija:Paše Osmanskog Carstva]] |
||
Inačica od 28. svibnja 2016. u 13:55
 |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor! |
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Mehmed-paša Sokolović | |
|---|---|
 | |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 1505. ili 1506. |
| Mjesto rođenja | Sokolovići kraj Višegrada |
| Datum smrti | 11. listopada 1579. |
| Mjesto smrti | Istanbul |
| Titule | veliki vezir |
| Opis vojnoga službovanja | |
Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Sokolovići kraj Višegrada - 11. listopada 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa bosanskog podrijetla.
Životopis
Mladost i obrazovanje
Rodio se u selu Sokolovići[1] pored Višegrada kao dijete pravoslavnih[1] roditelja. Sa šest godina, Sokolović je, kao danak u krvi, odveden u osmansku vojsku. U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj janjičarskoj praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na islam.
Vojnička i državnička karijera
Istaknuvši se u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526.-1533.), u vrijeme sultana Sulejmana I. Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže, a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni 1555. godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja 1565. godine postaje velikim vezirom.
Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. rujna 1566., janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beča na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč.
Za vladavine Selima II. samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u pomorskoj bitki kraj Lepanta 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.[2] U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.[3]
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore: most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu. Najpoznatiji je Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini, središnji motiv romana Na Drini ćuprija poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i nobelovca Ive Andrića. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi Pećku Patrijaršiju 1557. Na čelo patrijaršije postavljen je Makarije, kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše.
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ a b Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorKocan - ↑ Sokolović, Mehmed-paša, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.
- ↑ Sokolović, Mehmed-paša, Proleksis enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.
Vanjske poveznice
- Mrežna mjesta
- Ivan Kukuljević Sakcinski, Glasoviti Hrvati prošlih vjekova, Matica hrvatska, Zagreb, 1886., Warasdiniensia, digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović Varaždin, library.foi.hr
- Mustafa Imamović, Historija Bosnjaka, Sarajevo 1997., www.scribd.com