Janko Drašković: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Životopis: lektura
Anfiets (razgovor | doprinosi)
Redak 17: Redak 17:


== Životopis ==
== Životopis ==
Najpoznatiji član obitelji - grof Janko Drašković rodio se 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu.
Najpoznatiji član obitelji - grof Janko Drašković rodio se 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. Pohađao [[Gornjogradska gimnazija u Zagrebu|gimnaziju]] u Zagrebu.<ref>[http://narod.hr/kultura/3-lipnja-1607-crkva-osnovala-prvu-gimnaziju-u-hrvatskoj Narod.hr] rž: ''3. lipnja 1607. – Crkva osnovala prvu gimnaziju u Hrvatskoj''. 03.06.2016. (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref> U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu.


Potkraj [[1832]]. godine grof Janko Drašković je u [[Karlovac|Karlovcu]] izdao politički spis pisan [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]], naslovljen '''''"Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom"''''', koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je [[Hrvatski sabor]] trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja [[Bratislava]]). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva ''Velika Ilirija'', a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.
Potkraj [[1832]]. godine grof Janko Drašković je u [[Karlovac|Karlovcu]] izdao politički spis pisan [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]], naslovljen '''''"Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom"''''', koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je [[Hrvatski sabor]] trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja [[Bratislava]]). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva ''Velika Ilirija'', a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.

Inačica od 4. lipnja 2016. u 06:56

Janko Drašković
Janko Drašković
Rođenje 20. listopada 1770.
Smrt 14. siječnja 1856.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje političar
Portal o životopisima

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. - Radgona, 14. siječnja 1856.), hrvatski političar i "najstariji hrvatski preporoditelj".

Hrvatska velikaška obitelj Drašković, čije rodoslovlje seže u 15. stoljeće, dala je niz istaknutih ratnika, političara i crkvenih dostojanstvenika. Mnogi članovi obitelji isticali su se visokom naobrazbom, a četvorici je bila povjerena i časna služba hrvatskog bana.

Životopis

Najpoznatiji član obitelji - grof Janko Drašković rodio se 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svog doba u Hrvatskoj. Pohađao gimnaziju u Zagrebu.[1] U mladosti se posvetio vojnoj karijeri koju je morao prekinuti zbog bolesti. Kao čovjek snažnih domoljubnih osjećaja - ušao je u krug najistaknutijih sudionika hrvatskog narodnog preporoda, premda su mu bile već 62 godine kada se aktivno pridružio narodom pokretu.

Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen "Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom", koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Dizertacija je, što ukazuje i puni naslov spisa, zapravo bila politički naputak za buduće poslanike koje je Hrvatski sabor trebao izabrati za zajednički Ugarsko-hrvatski sabor u Požunu (današnja Bratislava). Grof Drašković savjetuje buduće poslanike da se založe za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija, a koja bi obuhvaćala (tadašnju) Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Vojnu krajinu, Rijeku i Bosnu, i slovenske zemlje Kranjsku, Štajersku i Korušku.

Grof Drašković je potaknuo i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda. Do 1848. godine bio je prvak Narodne stranke. Umro je u Radgoni u Štajerskoj, na putu za neko njemačko lječilište, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.

Grob Janka Draškovića na zagrebačkom Mirogoju.

Kad je umro, osiromašen, na svom imanju u Radgoni, oglasili su se poštovatelji njegova domovinskoga djela: među njima dva najveća pjesnika — Ivan Mažuranić i Petar Preradović.

Kad su njegove kosti bile prenesene u zajedničku grobnicu na Mirogoju 1893., Hrvatsko sveučilišno literarno društvo Zastava izdalo je malu, lijepo opremljenu spomenicu kao zahvalu za sve ono što je napravio za hrvatski narod i za hrvatsku mladež. [2]

Izvori

  1. Narod.hr rž: 3. lipnja 1607. – Crkva osnovala prvu gimnaziju u Hrvatskoj. 03.06.2016. (pristupljeno 4. lipnja 2016.)
  2. Josip Bratulić, Janko Drašković u krugu hrvatskih preporoditelja, Kolo, Broj 3, jesen 2007. ISSN 1331-0992 (pristupljeno 30. ožujka 2013.)

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Janko Drašković

Mrežna sjedišta

  • Kolo Riječ veledušnim kćerima Ilirije o starijoj povijesti i o najnovijem preporodu književnosti njihove domovine