Novska: razlika između inačica

Koordinate: 45°20′N 16°58′E / 45.34°N 16.97°E / 45.34; 16.97
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 85.114.42.205 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 89.201.192.194
Nema sažetka uređivanja
Redak 56: Redak 56:
== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref>
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref>

== Poznate osobe ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najpoznatija osoba je Fabe.<ref>[Fabe https://www.facebook.com/ivicaboskovicfitness/photos/a.635829299890666.1073741829.533025706837693/707997072673888/?type=3&theater]</ref>


== Uprava ==
== Uprava ==

Inačica od 14. lipnja 2016. u 20:15

Novska

Država Hrvatska
ŽupanijaSisačko-moslavačka

GradonačelnikVlado Klasan

Površina[1]319,8 km2
Površina središta19,1 km2
Koordinate45°20′N 16°58′E / 45.34°N 16.97°E / 45.34; 16.97

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno11 137
– gustoća35 st./km2
Urbano5 922
– gustoća583 st./km2

Stranicawww.novska.hr

Zemljovid

Novska na zemljovidu Hrvatske
Novska
Novska

Novska na zemljovidu Hrvatske

Novska je grad u Hrvatskoj, nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Seoska naselja

Na području grada Novske postoje 23 naselja, to su: Bair, Borovac, Brestača, Brezovac Subocki, Bročice, Jazavica, Kozarice, Kričke, Lovska, Nova Subocka, Novi Grabovac, Novska, Paklenica, Plesmo, Popovac Subocki, Rađenovci, Rajčići, Rajić, Roždanik, Sigetac Novski, Stara Subocka, Stari Grabovac i Voćarica.

Zemljopis

Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95 km jugoistočno od Zagreba, na autocesti Zagreb-Lipovac.

  • Regija: Zapadna Slavonija
  • Položaj: sj.z.š. 45°20'48 (45.3467); i.z.d. 16°58'32 (16.9756)
  • Nadmorska visina: 126 m

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.[3]

Poznate osobe

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine najpoznatija osoba je Fabe.[4]

Uprava

  • Gradonačelnik: mr.sc. Vlado Klasan
  • Dogradonačelnici: Tomislav Baić i Vedran Mihaljević

Povijest

Počeci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije 1334. godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku.

Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji 1489. godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji 1501. godine.

Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale Turaka (počevši od 1530.), a tada je Kristofor II. Svetački 1540. godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli 1532. godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - Kraljeve Velike - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra Luka Ibrišimović oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku 1685. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjevjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj.

Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji 1698. koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Prema tom popisu , u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana.

Godine 1755. sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta).

Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je 1789. godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, 1872. godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar.

Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica Marija Terezija, zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja.

Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine 1888., kao i pruge Novska - Dugo Selo 1897. godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je godine 1931. zauzimao površinu od 618 km2 sa 29 164 stanovnika.

Crkva sv. Luke i župni stan iz 1773. godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugog svjetskog rata.

Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije".

Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku.

Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Luka Ilić (Vienac, 6. srpnja 1878.)

Luka Ilić Oriovčanin Rođen je 15. listopada 1817. godine u Oriovcu u seljačkoj obitelji. Osnovnu školu završio je u Oriovcu, gimnaziju u Slavonskoj Požegi te filozofsko-teološki fakultet u Zagrebu. Godine 1843. zaređen je za svećenika, a kapelanovao je u slavonskim župama (Ruševo, Velika, Lipovljani, Gaj i Bebrina). Imenovan je 1852. godine vojnim svećenikom a boravio je na ratištima s gradiškom graničarskom pukovnijom. Jedno vrijeme obavljao je vjeroučiteljsku službu u vojnom zavodu Pančevo. U Zadru 1869. je umirovljen. primivši odlikovanje za časnog predsjednika Čenadskog kaprola i Zadarske nadbiskupije. Nakon umirovljenja bio je župnik u Mačkovcu, a od 1872. u Novskoj. Umro je 1878. godine., a pokopan je na mjesnom groblju u Novskoj. Osim svećeničkog poziva bavio se i povješću, etnografijom, arheologijom i numizmatikom. U njegova najznačajnija djela ubrajaju se knjige "Baron Franjo Trenk i slavonski panduri", "Slavonski narodni običaji" i "Lovorike". Nakon njegove smrti zagrebačski časopis "Vienac", kojem je glavni urednik bio August Šenoa, upozorio je hrvatsku vladu da otkupi Ilićevu bogatu numizmatičku zbirku. U zbirci su se našla 3333 komada kovanog novca i 44 banknote.

Spomenici i znamenitosti

Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc".

Obrazovanje

  • Osnovna škola Novska
  • Osnovna škola Rajić
  • Srednja škola Novska
  • Pučko otvoreno učilište Novska
  • Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola)
  • Visoka poslovna škola Nikola Šubić Zrinski

Kultura

Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i Novljansko kazalište mladih koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada".

Šport

U gradu djeluju mnoge sportske udruge.

Klubovi:

  • KK Novska;
  • RK Novska;
  • OK Novska;
  • Letacki klub Atlas;
  • Taekwondo klub "Ogrc";
  • NK "Libertas";
  • NK "Nacional" Stari Grabovac

Vanjske poveznice

Izvor

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr
  4. [Fabe https://www.facebook.com/ivicaboskovicfitness/photos/a.635829299890666.1073741829.533025706837693/707997072673888/?type=3&theater]