Govor: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 89.164.253.143 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Bente Dahl (RV) Danmark i talarstolen under Nordiska radets session i Stockholm 2009.jpg|mini|Govor]]
'''Govor''' je optimalna [[zvuk|zvučna]] [[čovjek|čovječja]] [[komunikacija]] oblikovana ritmom [[rečenica]], [[riječ]]i i [[slog]]ova.
'''Govor''' je optimalna [[zvuk|zvučna]] [[čovjek|čovječja]] [[komunikacija]] oblikovana ritmom [[rečenica]], [[riječ]]i i [[slog]]ova.
Temeljna je dihotomija govora na [[glas]] i [[tekst]], što su dvije raznorodne, istovremene i međusobno usklađene komunikacije. ''Glas'' je oblikovan posebnim govornim znacima, a ''tekst'' je poruka oblikovana jezikom i odgovara [[Ferdinand de Saussure|Saussurovom]] pojmu [[parola|parole]].
Temeljna je dihotomija govora na [[glas]] i [[tekst]], što su dvije raznorodne, istovremene i međusobno usklađene komunikacije. ''Glas'' je oblikovan posebnim govornim znacima, a ''tekst'' je poruka oblikovana jezikom i odgovara [[Ferdinand de Saussure|Saussurovom]] pojmu [[parola|parole]].

Inačica od 17. lipnja 2016. u 17:09

Govor

Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova. Temeljna je dihotomija govora na glas i tekst, što su dvije raznorodne, istovremene i međusobno usklađene komunikacije. Glas je oblikovan posebnim govornim znacima, a tekst je poruka oblikovana jezikom i odgovara Saussurovom pojmu parole.


Kod nekih životinja zapažena je sposobnost oponašanja ljudskog govora. Najpoznatije među njima su papige.

Poremećaji koji posebno ističu probleme pri govoru jesu mucanje, afazija i gluhoća.