Divlja svinja: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 88.207.66.236 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
== Opis == |
== Opis == |
||
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 [[kg]] kod [[mužjak]]a - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele s 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, |
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 [[kg]] kod [[mužjak]]a - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele s 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, očnjaci, uvijek preklapaju s gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju [[krzno|krzna]] smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Ženka oprasi 6 do 12 mladih.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=15515 Hrvatska enciklopedija: divlja svinja], pristupljeno 20. srpnja 2015.</ref> Mladi, kada se tek okote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca. |
||
Period [[razmnožavanje|parenja]] divlje svinje odvija se od polovice studenoga do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna [[ženka]] obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Nakon borbi s drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Nakon toga razdoblja vraća se usamljeničkom životu. |
Period [[razmnožavanje|parenja]] divlje svinje odvija se od polovice studenoga do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna [[ženka]] obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Nakon borbi s drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Nakon toga razdoblja vraća se usamljeničkom životu. |
Inačica od 7. srpnja 2016. u 14:36
Divlja svinja | |
---|---|
Divlja svinja | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Artiodactyla |
Porodica: | Suidae |
Rod: | Sus |
Vrsta: | S. scrofa |
Dvojno ime | |
Sus scrofa Linnaeus, 1758. | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama (npr. Srbiji) jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.
Opis
Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele s 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, očnjaci, uvijek preklapaju s gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Ženka oprasi 6 do 12 mladih.[1] Mladi, kada se tek okote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.
Period parenja divlje svinje odvija se od polovice studenoga do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna ženka obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Nakon borbi s drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Nakon toga razdoblja vraća se usamljeničkom životu.
Često žive u šumama u blizini vodopada. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav što prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se kako se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.
U mitologiji
U grčkoj mitologiji poznate su dvije divlje svinje: Erymathianova divlja svinja koju je ubio Heraklo u jednom od dvanaest Heraklovih zadataka i Kaldonijska divlja svinja koju je ubio neki od ostalih grčkih heroja.
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija: divlja svinja, pristupljeno 20. srpnja 2015.