Mađarizam: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m BrunoMed je premjestio stranicu Hungarizam na Mađarizam: Hrvatska riječ je Mađarska pa bi trebao biti i mađarizam.
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Hungarizmi (mađarizmi)''' [[posuđenice]] su i [[usvojenice]] u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] koje potječu iz [[mađarski jezik|mađarskog jezika]].
'''Mađarizmi''' [[posuđenice]] su i [[usvojenice]] u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] koje potječu iz [[mađarski jezik|mađarskog jezika]].




== Hungarizmi u hrvatskome jeziku ==
== Mađarizmi u hrvatskome jeziku ==


* '''baršun''' - pliš
* '''baršun''' - pliš

Inačica od 18. srpnja 2016. u 22:22

Mađarizmi posuđenice su i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz mađarskog jezika.


Mađarizmi u hrvatskome jeziku

  • baršun - pliš
  • bitanga - lijenčina, propalica
  • bunda - krzneni kaput
  • čardaš - mađarac
  • cipela - papuča, potkova
  • čizma - čižma
  • čopor - stado, rulja, jato
  • đilkoš - dripac
  • gumb - puce, dugme
  • hajduk[nedostaje izvor] - razbojnik
  • hahar - propalica, huligan
  • karika - veza, spona
  • kečiga - čiga
  • kočija - kola
  • kip - skulptura, spomenik
  • lopov - kradljivac, kriminalac
  • mamlaz - blesan, glupan, idiot
  • marva - mrvica, djelić, komadić
  • pandur - policajac
  • punđa
  • roštilj
  • soba - prostorija
  • tabla - ploča
  • teret - tovar
  • sablja - mač
  • šaška [1] - skakavac, skakavica, prug
  • šator [2]
  • šogor - šurjak

Većina nabrojanih riječi predstavlja usvojenice za koje nemamo hrvatsku zamjenu. Mađarski se jezik širio na hrvatskome govornom području zbog prostornih i političkih dodira prošlih stoljeća.

Izvori

  1. Faust Vrančić: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae cum vocabulis Dalmaticis quae Ungari sibi usurparunt, Apud Nicolaum Morettum, Venecija, 1595., str. 56. (dno)
    Latinski Talijanski Njemački Hrvatski Madžarski
    Locuſta Locusta Heüſchreück Szkakavicza Saaská
  2. Làszló Hadrovics: "Ungarische Elemente im Serbokroatischen", Dio II., Köln ; Wien : Böhlau, 1985., str. 588., ISBN 3-412-00984-9, URL: http://books.google.hr/books?id=qPYLAAAAIAAJ (ograničeno pretraživo)

Vanjske poveznice