Ivanovci: razlika između inačica
Povijest Ivanovca |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} |
{{dz}} |
||
[[Datoteka:Insignia_Malta_Order_Sovereign_Military_Order_of_Malta.svg|mini|200px|Grb Suverenog vojničkog i bolničkog |
[[Datoteka:Insignia_Malta_Order_Sovereign_Military_Order_of_Malta.svg|mini|200px|Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte]] |
||
[[Datoteka:Flag of the Sovereign Military Order of Malta.svg|mini|200px|Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte]] |
[[Datoteka:Flag of the Sovereign Military Order of Malta.svg|mini|200px|Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte]] |
||
'''Ivanovci''' ([[Latinski jezik|Lat.]] ''Iohannites'', u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] još i '''Božjaci''') danas, '''Malteški Red''' rimokatolički je viteški red nastao u [[Jeruzalem]]u, a osnovao ga je blaženi Gerard. |
'''Ivanovci''' ([[Latinski jezik|Lat.]] ''Iohannites'', u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] još i '''Božjaci''') danas, '''Malteški Red''' rimokatolički je viteški red nastao u [[Jeruzalem]]u, a osnovao ga je blaženi Gerard. |
||
Inačica od 26. srpnja 2016. u 18:35
Ovo je glavno značenje pojma Ivanovci. Za druga značenja pogledajte Ivanovci (razdvojba).
.svg)
Ivanovci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci) danas, Malteški Red rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu, a osnovao ga je blaženi Gerard.
Glavna svrha mu je bila pomagati bolesnima. Ime je dobio po prvom samostanu u Jeruzalemu kraj crkve sv. Ivana Krstitelja. Odjeća im je bila redovnička halja ili oklop, a preko toga su nosili crni plašt s bijelim križem na leđima. Iako su većina članova ovog reda bili redovnici, koji su polagali tri tradicionalna redovnička zavjeta: siromaštvo, poslušnost, čistoću u Redu su postojale tri vrste članova:
- oružani borci
- bolničari
- svećenici.
Puni naziv današnjih ivanovaca glasi "Suvereni vojnički i bolnički red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte" (tal. Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta). U praksi se često koriste kraći službeni nazivi kao spomenuti „Suvereni malteški vojnički red“, ili još kraće „Malteški red“ (tal. Ordine di Malta). Njihovo je sjedište danas u Rimu, gdje Red posjeduje dvije eksteritorijalne zgrade (koje su izvan jurisdikcije Republike Italije).
U svijetu danas imaju status suverenog viteškog reda, što znači da imaju atribute države. Stalni su promatrač pri Ujedinjenim narodima i mnogim drugim međunarodnim institucijama, a također imaju uspostavljene diplomatske odnose i sa Hrvatskom.
Red se i danas prije svega bavi medicinskom i socijalnom pomoći te humanitarnim intervencijama.
Povijest
Prvi redovnici reda svetog Ivana Jeruzalemskog (ili tzv. hospitaleri) u Jeruzalemu su u bolnici svetog Ivana njegovali oboljele hodočasnike. Godine 1113., za pontifikata pape Paskala II., utemeljen je Red svetog Ivana Jeruzalemskog koji je preuzeo brigu o hodočasnicima. Vitezovi su 1291. protjerani iz Svete zemlje te su kratko stojali na Cipru (grč. Κύπρος), a zatim dvije stotine (200) godina na Rodu (grč. Ρόδος, turski Rodos). Odatle ih je protjerao sultan Sulejman. Sedam (7) godina kasnije car Karlo V. dao im je otok Maltu koji su Vitezovi pretvorili u golemu utvrdu. Napoleon je 1798. godine otok Maltu zauzeo bez borbe. Vitezovi su 1834. uspostavili svoj stožer u Rimu. Iako je tijekom povijesti provedeno niz reformi ovog reda, duhovna veza s papom koji imenuje velikog magistra (ili Velikog meštra; lat. magister, „učitelj“) ostala je neraskidiva.
Ivanovci u Hrvatskoj
Ivanovci u Hrvatsku stižu na poziv bana Borića. Već u XII. stoljeću su ivanovci imali ogromne posjede na Ivanščici s utvrđenim gradom Belom. Ivanovci su u Hrvatskoj svoje posjede stekli isključivo kraljevskim darovanjem i kasnijim preuzimanjem templarskih posjeda nakon ukinuća Templarskog reda 1312. od strane avinjonskog pape Klementa V. Sjedište ivanovaca u Hrvatskoj postaje Vrana, u kojoj se ubrzo koncentrira velika politička i gospodarska moć, posebno u doba vranskog priora Ivana Paližne. U posjedu Ivanovaca se između ostalog spominje Marča kod Kloštar Ivanića, Glogovnica, Tkalec, sv. Juraj od Planine (monasterium s. Georgii de Planina)[1] kod Kašine i Čiče ispod Save.Takoder se navode posjedi u zapadnoj Slavoniji na obroncima Psunja. Točnom lokacijom se smatra područje današnjeg grada Pakraca u kojemu jei bila i kovnica novca. Ivanovci su stolovali u pakračkoj utvrdi. U Hrvatskoj su djelovali do 17. stoljeća [2].
U Hrvata se ivanovci javljaju i u Bačkoj. Imali su samostan i crkvu u Baču. Njihov samostan su naslijedili franjevci [2].
Izvori
- ↑ Klaić, Vjekoslav: "Castrum antiquum Paganorum" kod Kašine u gori zagrebačkoj, Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva, Nove serije sveska VII. 1903/4.
- ↑ a b Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke
Vidi još
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
