Madijevci

Madijevci

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Madijevci

Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava) Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.

Utjecajna zadarska patricijska obitelj koja je kroz 10. i 11. stoljeće vladala Zadrom i kojom se nasljeđivanjem prenosila titula bizantskih carskih stratega i protospatara. Pokušali su osigurati svoju vlast na području između kvarnerskih otoka i Gornje Dalmacije. Ostavili su trajni trag u materijalnoj kulturi Zadra. Ugledna je zadarska obitelj koja je bila u rodbinskoj vezi s kraljevskom kućom Trpimirović.

Društvena struktura dalmatinskih gradova imala je korijene koji su sezali daleko u antičku prošlost, pa tako i dinastija Madijevaca. Zbog toga je ova osnažena zadarska dinastija već u prvoj polovici 11. stoljeća mogla iskazivati težnje ekspanzije izvan gradskih zidina.

U povijesnim izvorima je nazvana po prvom poznatom članu, Madiju. U XI. st. na istim položajima naslijedio ga je Madije II. (njegov unuk ili vjerojatnije nećak), kojemu je brat bio zadarski biskup Prestancije. Da je prvi opat Madije bio Zadranin, svjedoči mu ime i Zadrani ga u ispravama nazivaju »monachum nostrum« - naš redovnik.

Zadarski patricij i pripadnik roda Madijevaca, bio je prior Andrija, graditelj crkve, a vjerojatno i samostana Sv. Krševana. Za sobom je ostavio oporuku, sastavljenu 918. godine, u kojoj je brižljivo raspoređena njegova imovina (nekoliko kuća, mnogo zemlje i stoke, novac, luksuzni predmeti i sluge).

Oko 1020. godine na čelu dinastije nalazio se prokonzul Grgur. Grgur je u vrtlogu političkih promjena svog doba pokušao osigurati svoju vlast nad dijelom Dalmacije koji je preostao nakon odvajanja Gornje Dalmacije i kvarnerskih otoka. Grgur uspostavio bliže odnose s bizantskim dvorom. Nije, međutim, sigurno jesu li Dobronja, koji je tituliran kao arhont i toparh Dalmacije, i Grgur, koji je boravio na dvoru Romana III. i Mihajla IV., bili braća ili se čak radi o istoj osobi. Pošto je Bizant ipak uklonio Madijevce s vlasti, njihovo je djelovanje bilo ograničeno na Zadar.

Bez obzira na ishod, pokušaj Madijevaca ukazuje na dubinu promjena što su zahvatile Dalmaciju. U pojedinim su gradovima sve više dolazili do izražaja moćni rodovi iz čijih su se redova birali biskupi i priori. Međutim, nijedan od njih, čak ni Madijevci, nije bio dovoljno jak da bi se nametnuo čitavoj provinciji, iako su neki od njih imali mogućnost ovladati pojedinim gradovima i voditi gotovo samostalnu politiku.

U povijesti zadarske dinastije Madijevaca ogleda se i sudbina hrvatsko-dalmatinskih odnosa potkraj ranoga srednjovjekovlja. U Zvonimirovo vrijeme Zadrom je kao prior upravljao Madijevac Drago. Integrativni procesi još su jači drugoj polovici 11. stoljeća, a srodstvo Trpimirovića s Madijevcima imalo je podlogu u zbližavanju onovremenih dviju vodećih dinastija.

Još je jedna poznata pripadnica dinastije Madijevaca obilježila hrvatsku povijest i to Jelena Slavna, hrvatska kraljica (umrla 8. listopada 976.) i žena kralja Mihajla Krešimira II. Nakon smrti kralja 969. godine vladala je kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava.

U izvorima se obiteljski slijed Madijevaca ne može više pratiti od početka XII. st.

Važne godine u povijesti dinastije Madijevaca:

• 918. godine umire zadarski prior Andrija. Podigao je u Zadru crkvu Sv. Krševana, uz koju je kasnije osnovan istoimeni samostan. Andrijina oporuka svjedoči ο materijalnom položaju zadarskog patricijata

• 986. osnovan (ili obnovljen) zadarski Kartular Sv. Krševana u Zadru. Tadašnji opat Madije došao je iz Monte Cassina, a samostan je zadužbina zadarskog patricijskog roda Madijevaca.

• 1035. Zadarski prior i strateg Dalmacije Grgur iz roda Madijevaca umire u zatvoru u Carigradu. Time je propao Grgurov pokušaj osamostaljenja dalmatinskih gradova od Bizanta. U zadarskoj stolnici podigao je ciborij s natpisom.

• 1066. Čika iz roda Madijevaca osniva, zajedno s kćerkom Domnanom, ženski benediktinski samostan sv. Marije. Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. izdaje povlastice samostanu sv. Marije.

• 1072. Čikina kći Vekenega, nakon tragične pogibije svoga muža, također se zaredila u samostanu te je kao i majka bila njegova poglavarica i prva Čikina nasljednica.

• 1091. posvećen je benediktinski samostan sv. Marije, uz kojega je izgrađena nova crkva. Zadarski prior Drago, i sam Madijevac, dosuđuje baštinu u korist predstojnice Vekenege, kćerke prve predstojnice Čike. Samostanu dodjeljuje imunitet, tj. oslobađanje od davanja.

• 1096. u Zadru se održava crkveni sabor i nastaje evanđelistar opatice Vekenege.

• 1111. umire Vekenega, opatica zadarskog samostana Sv. Marije. U njezinu se epitafu spominje Kolomanov ulazak u Zadar.

Izvori

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37929

• Dodatak:Popis poznatih plemićkih obitelji iz Hrvatske