Bogoslužje: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
Kolokvijalno se ovaj izraz koristi za neka osobita bogoslužja, kao što je to slučaj s tjednim i blagdanskim sastankom kod nekih [[Crkva|Crkava]] proizašlih iz [[Reformacija|Reformacije]]. |
Kolokvijalno se ovaj izraz koristi za neka osobita bogoslužja, kao što je to slučaj s tjednim i blagdanskim sastankom kod nekih [[Crkva|Crkava]] proizašlih iz [[Reformacija|Reformacije]]. |
||
U kršćana, u užem smislu liturgijom naziva se samo glavni čin kršćanskog bogoslužja, koji se u Zapadnoj crkvi zove i [[misa]]. U širem smislu, a osobito u literaturi od 16. st., obuhvaća sve kršćanske bogoslužne obrede. Imamo [[prednicejska liturgija|prednicejsku]], [[aleksandrijska liturgija|aleksandrijsku]] , liturgiju antiohijsko-jeruzalemske vrste, [[carigradska liturgija|carigradsku]], [[rimska liturgija|rimsku]], [[galikanska liturgija|galikansku]], [[milanska liturgija|milansku (ambrozijansku)]], [[mozarapska liturgija|mozarapsku]] i [[keltska liturgija|keltsku]].<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36846 Enciklopedija.hr] ''liturgija'', LZMK (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref> |
U kršćana, u užem smislu liturgijom naziva se samo glavni čin kršćanskog bogoslužja, koji se u Zapadnoj crkvi zove i [[misa]]. U širem smislu, a osobito u literaturi od 16. st., obuhvaća sve kršćanske bogoslužne obrede. Imamo [[prednicejska liturgija|prednicejsku]], [[aleksandrijska liturgija|aleksandrijsku]] , liturgiju antiohijsko-jeruzalemske vrste, [[carigradska liturgija|carigradsku]], [[rimska liturgija|rimsku]], [[galikanska liturgija|galikansku]], [[milanska liturgija|milansku (ambrozijansku)]], [[mozarapska liturgija|mozarapsku]] i [[keltska liturgija|keltsku]].<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36846 Enciklopedija.hr] ''liturgija'', LZMK (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref> Zagreb je imao svoj posebni [[zagrebački obred]]. |
||
U židovstvu, liturgija su molitve u bogoslužju i red službe Božje. Od 19. stoljeća postupno ovu riječ zamjenjuje hebrejski biblijski izraz ''avoda''.<ref name="enciklopedija"/> |
U židovstvu, liturgija su molitve u bogoslužju i red službe Božje. Od 19. stoljeća postupno ovu riječ zamjenjuje hebrejski biblijski izraz ''avoda''.<ref name="enciklopedija"/> |
||
Inačica od 10. kolovoza 2016. u 02:46
Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Vrši se unutar skupine ljudi, pripadnika neke religije, i uvijek je bitno zajedničarski čin, te je kao takav dio gotovo svih svjetskih religija. Bogoslužja obično uključuju početnu inicijaciju, manje ili više redovito obilježavanje blagdana, često sklapanje braka i gotovo uvijek neke obrede vezane uz bolest i smrt.
Kolokvijalno se ovaj izraz koristi za neka osobita bogoslužja, kao što je to slučaj s tjednim i blagdanskim sastankom kod nekih Crkava proizašlih iz Reformacije.
U kršćana, u užem smislu liturgijom naziva se samo glavni čin kršćanskog bogoslužja, koji se u Zapadnoj crkvi zove i misa. U širem smislu, a osobito u literaturi od 16. st., obuhvaća sve kršćanske bogoslužne obrede. Imamo prednicejsku, aleksandrijsku , liturgiju antiohijsko-jeruzalemske vrste, carigradsku, rimsku, galikansku, milansku (ambrozijansku), mozarapsku i keltsku.[1] Zagreb je imao svoj posebni zagrebački obred.
U židovstvu, liturgija su molitve u bogoslužju i red službe Božje. Od 19. stoljeća postupno ovu riječ zamjenjuje hebrejski biblijski izraz avoda.[1]
Poveznice
- Liturgijska glazba
- Crkvena glazba
- Kršćanska glazba
- Vjerska glazba
- Religija
- Kršćanstvo
- Duhovnost
- Katolicizam
- Kršćanska umjetnost
- Crkveni namještaj
- Misa
- Časoslov
Izvori
- ↑ a b Enciklopedija.hr liturgija, LZMK (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)
