Pravo glasa za žene: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Spomenuto da su POJEDINE hrvatske državljanke dobile pravo glasa 1945., no kako je u Jugoslaviji vladao jednostranački nedemokratski sustav, žene tek od 1990. i prvim demokratskim višestranačkim izborima dobivaju opće pravo glasa
mNema sažetka uređivanja
Redak 5: Redak 5:
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.


Pojedine državljanke Hrvatske su u okviru [[SFRJ|Jugoslavije]] dobile pravo glasa od [[11. kolovoza]] [[1945]], no kako je za vrijeme Jugoslavije vladao jednostranački nedemokratski sustav, tek osamostaljenjem [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] 1990. žene po prvi puta dobivaju opće pravo glasa na prvim demokratskim i višestranačkim izborima.
Žene u Hrvatskoj su u okviru [[SFRJ|Jugoslavije]] ostvarile pravo glasa [[11. kolovoza]] [[1945.]] godine, a Ustavom [[1990.]] godine zajamčena je ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije, odnosno jednaka prava za žene i muškarce.<ref>[http://www.womeninadria.com/prije-70-godina-zene-su-u-hrvatskoj-dobile-pravo-glasa Women in Adria, Na današnji dan prije 70 godina žene su u Hrvatskoj dobile pravo glasa]
</ref>


=== Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno ===
=== Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno ===
Redak 20: Redak 21:
[[kategorija:politika]]
[[kategorija:politika]]
[[kategorija:feminizam]]
[[kategorija:feminizam]]

== Izvori ==

Inačica od 10. kolovoza 2016. u 23:37

Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.

U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na feministički pokret "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile sufražetkinje, a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. feminizam prvog vala.

Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.

Žene u Hrvatskoj su u okviru Jugoslavije ostvarile pravo glasa 11. kolovoza 1945. godine, a Ustavom 1990. godine zajamčena je ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije, odnosno jednaka prava za žene i muškarce.[1]

Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno

Izvori

  1. Women in Adria, Na današnji dan prije 70 godina žene su u Hrvatskoj dobile pravo glasa