Razlika između inačica stranice »Mehmed-paša Sokolović«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m
bez sažetka
m
|odlikovanja =
}}
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., Sokolovići kraj [[Višegrad|Višegrada]] - [[11. listopada]] [[1579.]], [[Istanbul]]) je jedan od velikih [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[Vojskovođa|vojskovođa]] srpskog[[Kršćanstvo|kršćanskog]] <ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57017 Sokolović, Mehmed-paša], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> podrijetla.
 
==Životopis==
Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. [[Opsada Sigeta|Osvajanjem Sigeta]], pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566.]], janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč.
 
Za vladavine [[Selim II.|Selima II.]] samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u [[Bitka kod Lepanta|pomorskoj bitki kraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID name=57017 Sokolović, Mehmed-paša], Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.<HE/ref> U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46352/ Sokolović, Mehmed-paša], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref>
 
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]]: most na Drini u Višegradu, Arslanagića most u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Najpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] na Drini, središnji motiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tome nije vodila evidencija. Kao član vezirskog vijeća utjecao na odluku osmanske države da obnovi [[Peć]]ku Patrijaršiju [[1557]]. Na čelo patrijaršije postavljen je [[Makarija|Makarije]], kojeg se u srpskoj historiografiji smatralo bratom Mehmed-paše.

Navigacijski izbornik