Pavao Špirančić: razlika između inačica
nova stranica: '''Pavao Špirančić''', također '''Sperančić''' s pridjevkom ''Horvat'' (lat. ''Paulus Speranchich'') (?, prva polovica 15. stoljeća –... |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Špirančić, Pavao}} |
{{GLAVNIRASPORED:Špirančić, Pavao}} |
||
[[Kategorija:Hrvatski banovi]] |
[[Kategorija:Hrvatski banovi]] |
||
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]] |
|||
[[Kategorija:Hrvatska povijest do 1526.]] |
Inačica od 7. rujna 2016. u 19:11
Pavao Špirančić, također Sperančić s pridjevkom Horvat (lat. Paulus Speranchich) (?, prva polovica 15. stoljeća – ?, oko 1463.), hrvatsko-dalmatinski ban od 1459. do 1463. godine.
Godine 1459. postavio ga je kralj Matijaš Korvin (1458.-1490.) za bana Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije i imenovao ga cetinskim i kliškim knezom. Kralj je uz njegovu pomoć i uz pomoć knezova Frankapana nastojao učvrstiti svoju vlast južno od Velebita i zaustaviti mletačka i osmanska teritorijalna presezanja u Hrvatskoj i Dalmaciji.[1]
Špirančić je pokušao utanačiti savez s Mletačkom Republikom, ali bez uspjeha, jer je njegovo nastojanje preuzimanja kraljevskih utvrda Ostrovice, Knina, Klisa i Sinja naišlo na otpor Mlečana i hrvatskih velikaša, osobito Talovaca. Godine 1463. kralj ga je opet imenovao banom, zajedno s knezom Stjepanom III. Frankapanom. Nakon pada Kraljevstva Bosne pod tursku vlast i područja pod banskom upravom našla su se na udaru osmanske vojne sile. U rujnu 1463. godine Osmanlije su porazile bansku vojsku, a sam je ban Špirančić zarobljen te je umro u zarobljeništvu.[2]