Nacionalni arheološki muzej u Sofiji: razlika između inačica
m Bonč je premjestio stranicu Nacionalni arheološki muzej u Sofiji na Razgovor:Nacionalni arheološki muzej u Sofiji: NS |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
|web = |
|web = |
||
}} |
}} |
||
'''Nacionalni arheološki muzej''' ([[Bugarski]]: Национален археологически музей, ''Natsionalen arheologicheski muzey'') je muzejsko-istraživačka ustanova u [[Sofija|Sofiji]]. Osnovana je [[1892.]] |
'''Nacionalni arheološki muzej''' ([[Bugarski]]: Национален археологически музей, ''Natsionalen arheologicheski muzey'') je muzejsko-istraživačka ustanova u [[Sofija|Sofiji]]. Osnovana je [[1892.]] s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske arheološke baštine Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima [[Osmansko Carstvo|osmanske]] [[džamija|džamije]] koju je [[1451.]] dao izgraditi [[Adni Mahmud-paša Anđelović]].<ref> Safvet-beg Bašagić, ''»Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«'', [[Matica hrvatska]], [[Zagreb]], 1931., str. 41. </ref> |
||
Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar [[Václav Dobruský]], koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u [[Prag]]u i [[Beč]]u.<ref> ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), ''Българска енциклопедия А-Я'' (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 {{bul oznaka}} </ref> Od [[1880.]] do [[1893.]] u zgradi muzeja nalazila se Nacionalna knjižnica i čitaonica. |
|||
Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova. |
Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova. |
||
Inačica od 29. rujna 2016. u 18:35
 |
Ovaj članak ili dio članka je površno, nedovoljno ili netočno preveden na hrvatski jezik. Obratite pozornost na zaostatke stranog jezika kao što su pasiv, konstrukcije rečenica, pisanje razgodaka, nadnevaka i slično. Slobodno pomozite prevesti i ispraviti članak, vodeći računa o točnosti prijevoda te stilu i pravopisu hrvatskoga jezika. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Nacionalni arheološki muzej u Sofiji | |
|---|---|
 Zgrada muzeja u Sofiji. | |
| Osnovan | 1892. |
| Smještaj | Sofija, Bugarska |
| Vrsta | arheološki muzej i istraživačka ustanova |
| Ravnatelj | Ljudmil Vagalinski |
Nacionalni arheološki muzej (Bugarski: Национален археологически музей, Natsionalen arheologicheski muzey) je muzejsko-istraživačka ustanova u Sofiji. Osnovana je 1892. s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske arheološke baštine Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima osmanske džamije koju je 1451. dao izgraditi Adni Mahmud-paša Anđelović.[1]
Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar Václav Dobruský, koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u Pragu i Beču.[2] Od 1880. do 1893. u zgradi muzeja nalazila se Nacionalna knjižnica i čitaonica.
Arheološki muzej svečano je otvoren 1905. godine u prisustvu kneza Ferdinanda I. Bugarskog i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.
Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka; tako postoji Središnja dvorana, odjel za pretpovijest, odjel za srednji vijek i dvorana za izložbe, znanstvene i stručne skupove, predstavljanja knjiga i radionice. Za rad muzeja nadležna je Bugarska akademija znanosti.
Izvori
- ↑ Safvet-beg Bašagić, »Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str. 41.
- ↑ ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), Българска енциклопедия А-Я (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 (bug.)