Nacionalni arheološki muzej u Sofiji: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 22: | Redak 22: | ||
Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova. |
Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova. |
||
Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka; |
Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;<ref> [http://bugarskainfo.com/kultura/arheoloski-muzej-sofije/ bugarskainfo.com] </ref> odjel za [[pretpovijest]], trakijsku povijest, numizmatiku i srednjovjekovnu arheologiju. Za rad muzeja nadležna je [[Bugarska akademija znanosti]]. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 29. rujna 2016. u 17:43
Nacionalni arheološki muzej u Sofiji | |
---|---|
Zgrada muzeja u Sofiji. | |
Osnovan | 1892. |
Smještaj | Sofija, Bugarska |
Vrsta | arheološki muzej i istraživačka ustanova |
Ravnatelj | Ljudmil Vagalinski |
Nacionalni arheološki muzej (Bugarski: Национален археологически музей, Natsionalen arheologicheski muzey) je muzejsko-istraživačka ustanova u Sofiji. Osnovana je 1892. s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske arheološke baštine Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima osmanske džamije koju je 1451. dao izgraditi Adni Mahmud-paša Anđelović.[1]
Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar Václav Dobruský, koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u Pragu i Beču.[2] Od 1880. do 1893. u zgradi muzeja nalazila se Nacionalna knjižnica i čitaonica.
Arheološki muzej svečano je otvoren 1905. godine u prisustvu kneza Ferdinanda I. Bugarskog i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.
Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;[3] odjel za pretpovijest, trakijsku povijest, numizmatiku i srednjovjekovnu arheologiju. Za rad muzeja nadležna je Bugarska akademija znanosti.
Izvori
- ↑ Safvet-beg Bašagić, »Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str. 41.
- ↑ ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), Българска енциклопедия А-Я (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 (bug.)
- ↑ bugarskainfo.com