Nacionalni arheološki muzej u Sofiji: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 22: Redak 22:
Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.
Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.


Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka; tako postoji Središnja dvorana, odjel za [[pretpovijest]], odjel za [[srednji vijek]] i dvorana za izložbe, znanstvene i stručne skupove, predstavljanja knjiga i radionice. Za rad muzeja nadležna je [[Bugarska akademija znanosti]].
Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;<ref> [http://bugarskainfo.com/kultura/arheoloski-muzej-sofije/ bugarskainfo.com] </ref> odjel za [[pretpovijest]], trakijsku povijest, numizmatiku i srednjovjekovnu arheologiju. Za rad muzeja nadležna je [[Bugarska akademija znanosti]].


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 29. rujna 2016. u 17:43

Nacionalni arheološki muzej u Sofiji

Zgrada muzeja u Sofiji.
Osnovan 1892.
Smještaj Sofija, Bugarska
Vrsta arheološki muzej i istraživačka ustanova
Ravnatelj Ljudmil Vagalinski

Nacionalni arheološki muzej (Bugarski: Национален археологически музей, Natsionalen arheologicheski muzey) je muzejsko-istraživačka ustanova u Sofiji. Osnovana je 1892. s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske arheološke baštine Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima osmanske džamije koju je 1451. dao izgraditi Adni Mahmud-paša Anđelović.[1]

Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar Václav Dobruský, koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u Pragu i Beču.[2] Od 1880. do 1893. u zgradi muzeja nalazila se Nacionalna knjižnica i čitaonica.

Arheološki muzej svečano je otvoren 1905. godine u prisustvu kneza Ferdinanda I. Bugarskog i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.

Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;[3] odjel za pretpovijest, trakijsku povijest, numizmatiku i srednjovjekovnu arheologiju. Za rad muzeja nadležna je Bugarska akademija znanosti.

Izvori

  1. Safvet-beg Bašagić, »Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str. 41.
  2. ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), Българска енциклопедия А-Я (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 (bug.)
  3. bugarskainfo.com