Kaštel Štafilić: razlika između inačica

Koordinate: 43°33′00″N 16°19′59″E / 43.55°N 16.333°E / 43.55; 16.333
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 26: Redak 26:


==Povijest==
==Povijest==
Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove [[Neandertalac|neandertalca]] u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]]. Svoj trag su ostavili i [[Iliri]] koji su sagradili [[Gradina|gradine]] na području [[Bijaći|Bijaća]]. U predjelu [[Resnik]] nalazila se [[Heleni|helenistička]] luka, na istom mjestu [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su sagradili svoju [[Luka|luku]] i osnovali naselje rimskih veterana [[Sikul|Sikuli]]. Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u polju su se naselili [[Hrvati]], osnivaju svoja sela: [[Baba]], Veliki i Mali [[Bijaći|Bijać]]. Hrvatski vladar, [[knez]] [[Trpimir]] na svom posjedu u Bijaćima izdaju [[Trpimirova darovnica|darovnicu]] gdje se prvi put spominje ime [[Hrvat]]. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)<ref>Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.</ref> započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: [[kaštel Dragač|Dragač]], [[kaštel Quarko|Quarko]] i [[kaštel Lodi|Lodi]]. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji.
Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove [[Neandertalac|neandertalca]] u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]]. Svoj trag su ostavili i [[Iliri]] koji su sagradili [[Gradina|gradine]] na području [[Bijaći|Bijaća]]. U predjelu [[Resnik]] nalazila se [[Heleni|helenistička]] luka, na istom mjestu [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su sagradili svoju [[Luka|luku]] i osnovali naselje rimskih veterana [[Sikul|Sikuli]]. Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u polju su se naselili [[Hrvati]], osnivaju svoja sela: [[Baba]], Veliki i Mali [[Bijaći|Bijać]]. Hrvatski vladar, [[knez]] [[Trpimir]] na svom posjedu u Bijaćima izdaju [[Trpimirova darovnica|darovnicu]] gdje se prvi put spominje ime [[Hrvat]]. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)<ref>Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.</ref> započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. U Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: [[kaštel Dragač|Dragač]], [[kaštel Quarko|Quarko]] i [[kaštel Lodi|Lodi]]. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji.
Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je [[Janko Pera]].
Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je [[Janko Pera]].



Inačica od 4. listopada 2016. u 11:02

Kaštel Štafilić
Kaštel Štafilić
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska županija
Općina/gradKaštela

Površina[1]9,9 km2
Koordinate43°33′00″N 16°19′59″E / 43.55°N 16.333°E / 43.55; 16.333

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 822
– gustoća285 st./km2

Poštanski broj21217 Kaštel Štafilić
Pozivni broj+385(0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Kaštel Štafilić na zemljovidu Hrvatske
Kaštel Štafilić
Kaštel Štafilić

Kaštel Štafilić na zemljovidu Hrvatske

Kaštel Štafilić naselje je u sastavu grada Kaštela i jedan je od sedam dalmatinskih Kaštela u nizu uz Kaštelanski zaljev. Nalazi se na samom kraju niza, prema Trogiru.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao je 3042 stanovnika.

U blizini se nalazi jedan od većih hotela u Kaštelima, hotel Resnik, mjesto koje je ujedno i najveći turistički centar s pješčanim i kamenim plažama.

Povijest

Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove neandertalca u Mujinoj pećini. Svoj trag su ostavili i Iliri koji su sagradili gradine na području Bijaća. U predjelu Resnik nalazila se helenistička luka, na istom mjestu Rimljani su sagradili svoju luku i osnovali naselje rimskih veterana Sikuli. Nakon propasti Rimskog Carstva u polju su se naselili Hrvati, osnivaju svoja sela: Baba, Veliki i Mali Bijać. Hrvatski vladar, knez Trpimir na svom posjedu u Bijaćima izdaju darovnicu gdje se prvi put spominje ime Hrvat. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)[3] započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. U Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: Dragač, Quarko i Lodi. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji. Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je Janko Pera.

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.
Nedovršeni članak Kaštel Štafilić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.