Kaštel Štafilić: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 26: | Redak 26: | ||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove [[Neandertalac|neandertalca]] u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]]. Svoj trag su ostavili i [[Iliri]] koji su sagradili [[Gradina|gradine]] na području [[Bijaći|Bijaća]]. U predjelu [[Resnik]] nalazila se [[Heleni|helenistička]] luka, na istom mjestu [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su sagradili svoju [[Luka|luku]] i osnovali naselje rimskih veterana [[Sikul|Sikuli]]. Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u polju su se naselili [[Hrvati]], osnivaju svoja sela: [[Baba]], Veliki i Mali [[Bijaći|Bijać]]. Hrvatski vladar, [[knez]] [[Trpimir]] na svom posjedu u Bijaćima izdaju [[Trpimirova darovnica|darovnicu]] gdje se prvi put spominje ime [[Hrvat]]. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)<ref>Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.</ref> započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: [[kaštel Dragač|Dragač]], [[kaštel Quarko|Quarko]] i [[kaštel Lodi|Lodi]]. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji. |
Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove [[Neandertalac|neandertalca]] u [[Mujina pećina|Mujinoj pećini]]. Svoj trag su ostavili i [[Iliri]] koji su sagradili [[Gradina|gradine]] na području [[Bijaći|Bijaća]]. U predjelu [[Resnik]] nalazila se [[Heleni|helenistička]] luka, na istom mjestu [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] su sagradili svoju [[Luka|luku]] i osnovali naselje rimskih veterana [[Sikul|Sikuli]]. Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u polju su se naselili [[Hrvati]], osnivaju svoja sela: [[Baba]], Veliki i Mali [[Bijaći|Bijać]]. Hrvatski vladar, [[knez]] [[Trpimir]] na svom posjedu u Bijaćima izdaju [[Trpimirova darovnica|darovnicu]] gdje se prvi put spominje ime [[Hrvat]]. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)<ref>Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.</ref> započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. U Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: [[kaštel Dragač|Dragač]], [[kaštel Quarko|Quarko]] i [[kaštel Lodi|Lodi]]. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji. |
||
Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je [[Janko Pera]]. |
Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je [[Janko Pera]]. |
||
Inačica od 4. listopada 2016. u 11:02
Kaštel Štafilić | |
---|---|
Kaštel Štafilić | |
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
Općina/grad | Kaštela |
Površina[1] | 9,9 km2 |
Koordinate | 43°33′00″N 16°19′59″E / 43.55°N 16.333°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 2 822 |
– gustoća | 285 st./km2 |
Poštanski broj | 21217 Kaštel Štafilić |
Pozivni broj | +385(0)21 |
Autooznaka | ST |
Kaštel Štafilić na zemljovidu Hrvatske |
Kaštel Štafilić naselje je u sastavu grada Kaštela i jedan je od sedam dalmatinskih Kaštela u nizu uz Kaštelanski zaljev. Nalazi se na samom kraju niza, prema Trogiru.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine imao je 3042 stanovnika.
U blizini se nalazi jedan od većih hotela u Kaštelima, hotel Resnik, mjesto koje je ujedno i najveći turistički centar s pješčanim i kamenim plažama.
Povijest
Na području Kaštel Štafilića nailazimo na tragove neandertalca u Mujinoj pećini. Svoj trag su ostavili i Iliri koji su sagradili gradine na području Bijaća. U predjelu Resnik nalazila se helenistička luka, na istom mjestu Rimljani su sagradili svoju luku i osnovali naselje rimskih veterana Sikuli. Nakon propasti Rimskog Carstva u polju su se naselili Hrvati, osnivaju svoja sela: Baba, Veliki i Mali Bijać. Hrvatski vladar, knez Trpimir na svom posjedu u Bijaćima izdaju darovnicu gdje se prvi put spominje ime Hrvat. Godine 1500. Stjepan Štafileo (Stefano Stafileo)[3] započeo je gradnju štafiličkog kaštela koji je dovršen 1508. godine. Nakon izgradnje samog kaštela, započela je i gradnja utvrđenoga naselja čija je namjena bila zaštita seljaka koji su dotad živjeli u srednjovjekovnom selu Bijaći. Predaja kaže da je Stjepan Štafileo doselio s otoka Krete u Trogir, gdje se oženio i postao ugledan građanin. U Kaštel Štafiliću su sagrađena još tri kaštela: Dragač, Quarko i Lodi. Od njih, jedini sačuvani kaštel je kula Lodi (koju u Kaštelima češće zovu kula Nehaj). Izgrađena je (samo djelomično) 1548. godine zapadno od tadašnjeg Kaštel Štafilića. Gradnja su započeli braća Ivan i Ljudevit Lodi. Njihovom ranom smrću, kula je ostala nedovršena (sagrađena je samo do gornjih pragova prozora prvoga kata) jer nisu imali muških potomaka a njihovi nasljednici nisu bili zainteresirani za nastavak gradnje. Najzapadniji kašteli, Kaštel Dragač (izgrađen 1546. godine) i Kaštel Quarko (izgrađen u drugoj polovici 16. stoljeća) više ne postoje, vidljivi su samo njihovi temelji. Prvu povijest Kaštel Štafilića napisao je Janko Pera.
Izvori
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Frano Baras: Ujak krstio francuskog kralja, nećak dovršio katedralu, Slobodna Dalmacija, prilog Forum, 13. ožujka 2001., str. 4.-5.
|