Negativna selekcija

Negativna selekcija je pojava koja označava sustavno svjesno biranje i pomaganje lošeg ili lošijeg kandidata na štetu dobrog ili boljeg, uglavnom podrazumijevajući davanje prednosti pri zapošljavanju ili općenito napredovanju osobama čije su etičke i stručne kvalitete ispodprosječne, kako to primjerice ilustrira uzrečica: "Prvorazredni profesor bira prvorazrednog asistenta, a drugorazredni profesor bira trećerazrednog asistenta." aludirajući na nesigurnost nekvalitetnih stručnjaka, koji nastoje održati svoje pozicije protežiranjem još nekvalitetnijih kolega, za koje pretpostavljaju da ih neće moći ugroziti.

Mehanizam djelovanja negativne selekcije u kratkim crtama možda najbolje opisuju riječi prof. dr. Ive Bićanića koji je kazao da u Hrvatskoj „nema klime koja bi uklanjala blefere“, te da „oni koji dokazano ne rade po pravilima struke su avanzirani“, točno zaključivši da je sve to rezultiralo stanjem u kojem je Hrvatska postala „mala neuspjela zemlja koja ubrzano klizi u propast.“

Korupcija tj. moralna pokvarenost se u pravilu temelji upravo na negativnoj selekciji, bez koje se ne bi mogla održati.

Vjerojatno najpoznatiji, arhetipski primjer negativne selekcije opisuju evanđelja (Mt 27, 21; Mt 15, 6-15; Lk 23, 13-24; Iv 18, 39-40). Riječ je o traženju naroda, izmanipuliranog od "hramske mafije", da prefekt Judeje Pilat poštedi život ubojici Barabi, a da pogubi Isusa iz Nazareta koji je liječio, hranio, poučavao i uskršavao ljude.

Negativna selekcija je, kao jedan od temeljnih mehanizama korupcije uništila čak i najmoćniju državu na svijetu - Rimsko Carstvo. Posljednji rimski car, Romul Augustul je bio malodoban, baš kao i mnogi prije njega, postavljeni na svoje funkcije još u dječjoj dobi kako bi se njima moglo manipulirati.

Uzroci

Uzroci negativne selekcije su različiti, ali negativna selekcija se tipično pojavljuje u rigidnim sustavima npr. česta je bila u bivšoj SFRJ gdje je podobnost eufemistički nazvana "politički kriteriji" bila važnija od sposobnosti, koja je politički korektno nazvana profesionalizmom:

»Što se više ističu politički kriteriji i što su ti kriteriji djelatniji u kadrovskome mehanizmu, to manju ulogu ima profesionalizam.«

(J. Jerovšek, V. Rus, J. Županov, "Kriza, blokade i perspektive", 1986.)

Uzroci negativne selekcije u državno financiranim ili sufinanciranim ustanovama može imati prozaičniji uzrok, odljev kvalitetnih kadrova tamo gdje su plaće više - u privredu ili u inozemstvo:

»Loš materijalni položaj znanstvenih i obrazovnih institucija destimulativno djeluje na priliv kvalitetnih kadrova. Stoga je sve prisutnija tzv. negativna selekcija«

(V. Srića, I. Družić, "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", 1988.)

Literatura

• J. Jerovšek, V. Rus, J. Županov, "Kriza, blokade i perspektive", 1986., ISBN 86-343-0040-4
• V. Srića, I. Družić, "Od krize do vizije: skice za jugoslavensku tehnološku utopiju", 1988.
• Bićanić 2015. - Prof. dr. Ivo Bićanić: Nema klime koja bi uklanjala blefere, Večernji list, br. 18630, Zagreb, 3. prosinca 2015., str. 7
• Paternot 1997 - Paternot, Jacques: Tko je ubio Isusa?, Zagreb, 1997.

• Prirodni odabir

Vanjske poveznice

• In flagranti - Orsat Miljenić sređuje posao u državnoj službi

• Ako želite napredovati morate biti glupi (sr.)