Nacionalni arheološki muzej u Sofiji: razlika između inačica

Nacionalni arheološki muzej u Sofiji
	; Zgrada muzeja u Sofiji
Osnovan	1892.
Smještaj	Sofija, Bugarska
Vrsta	arheološki muzej i istraživačka ustanova
Ravnatelj	Ljudmil Vagalinski

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. listopada 2016. u 13:13

Nacionalni arheološki muzej (bugarski: Национален археологически музей) je muzejsko-istraživačka ustanova osnovana u Sofiji 1892. s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske arheološke baštine. Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima osmanske džamije koju je 1451. dao izgraditi Adni Mahmud-paša Anđelović.^[1]

Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar Václav Dobruský, koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u Pragu i Beču.^[2] Od 1880. do 1893. u zgradi muzeja nalazila se Nacionalna knjižnica i čitaonica.

Arheološki muzej svečano je otvoren 1905. godine u prisustvu kneza Ferdinanda I. Bugarskog i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.

Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;^[3] odjel za pretpovijest, trakijsku povijest, numizmatiku, antičku i srednjovjekovnu arheologiju. Rad muzeja u nadležnosti je Bugarske akademije znanosti.

Izvori

↑ Safvet-beg Bašagić, »Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str. 41.
↑ ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), Българска енциклопедия А-Я (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 (bug.)
↑ bugarskainfo.com

[1] Safvet-beg Bašagić, »Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str. 41.

[2] ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), Българска енциклопедия А-Я (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 (bug.)

[3] ugarskainfo.com

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{površan prijevod}}
-{{izvor}}
 {{Infookvir muzej
 |ime                       = Nacionalni arheološki muzej u Sofiji
 |slika                     = Sofia Archäologisches Museum stitched 1.jpg
-|opis_slike                = Zgrada muzeja u [[Sofija|Sofiji]].
+|opis_slike                = Zgrada muzeja u [[Sofija|Sofiji]]
 |osnovan                   = [[1892.]]
 |lokacija                  = [[Sofija]], [[Bugarska]]
@@ Redak 16: / Redak 14: @@
 |web                       =
 }}
-'''Nacionalni arheološki muzej''' ([[Bugarski]]: Национален археологически музей, ''Natsionalen arheologicheski muzey'') je muzejsko-istraživačka ustanova u [[Sofija|Sofiji]]. Osnovana je [[1892.]] s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske arheološke baštine. Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima [[Osmansko Carstvo|osmanske]] [[džamija|džamije]] koju je [[1451.]] dao izgraditi [[Adni Mahmud-paša Anđelović]].<ref> Safvet-beg Bašagić, ''»Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«'', [[Matica hrvatska]], [[Zagreb]], 1931., str. 41. </ref>
+'''Nacionalni arheološki muzej''' ([[bugarski]]: ''Национален археологически музей'') je muzejsko-istraživačka ustanova osnovana u [[Sofija|Sofiji]] [[1892.]] s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske [[arheologija|arheološke]] [[baština|baštine]]. Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima [[Osmansko Carstvo|osmanske]] [[džamija|džamije]] koju je [[1451.]] dao izgraditi [[Adni Mahmud-paša Anđelović]].<ref> Safvet-beg Bašagić, ''»Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«'', [[Matica hrvatska]], [[Zagreb]], 1931., str. 41. </ref>
-Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar [[Václav Dobruský]], koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u [[Prag]]u i [[Beč]]u.<ref> ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), ''Българска енциклопедия А-Я'' (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 {{bul oznaka}} </ref> Od [[1880.]] do [[1893.]] u zgradi muzeja nalazila se  Nacionalna knjižnica i čitaonica.
+Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar [[Václav Dobruský]], koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u [[Prag]]u i [[Beč]]u.<ref> ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), ''Българска енциклопедия А-Я'' (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 {{bul oznaka}} </ref> Od [[1880.]] do [[1893.]] u zgradi muzeja nalazila se Nacionalna knjižnica i čitaonica.
 Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.
-Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;<ref> [http://bugarskainfo.com/kultura/arheoloski-muzej-sofije/ bugarskainfo.com] </ref> odjel za [[pretpovijest]], trakijsku povijest, numizmatiku, antičku i srednjovjekovnu arheologiju. Za rad muzeja nadležna je [[Bugarska akademija znanosti]].
+Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;<ref> [http://bugarskainfo.com/kultura/arheoloski-muzej-sofije/ bugarskainfo.com] </ref> odjel za [[pretpovijest]], trakijsku povijest, [[numizmatika|numizmatiku]], antičku i srednjovjekovnu arheologiju. Rad muzeja u nadležnosti je [[Bugarska akademija znanosti|Bugarske akademije znanosti]].
 == Izvori ==