Misal: razlika između inačica
m ispravak povez. |
|||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Misal se u rimskome obredu razvio iz više bogoslužnih knjiga. Prema preporukama [[ |
Misal se u rimskome obredu razvio iz više bogoslužnih knjiga. Prema preporukama [[Ekumenski sabor|Općega crkvenog sabora]] u [[Tridentski sabor|Tridentu]] [[papa]] [[Pio V.]] je [[1570.]] dao je prirediti i objavio je novi Rimski misal, koji je ostao na snazi sve do [[1970.]], kada je zamjenjen Misalom preuređenim prema preporukama i smjernicama [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog općeg crkvenog sabora]], kojega je dao urediti i objavio ga [[papa]] [[Pavao VI.]] |
||
U Hrvatskim krajevima su posebno poznati misali, koji pripadaju hrvatskoj [[glagoljica|glagoljaškoj baštini]]. U njih spada i [[Misal kneza Novaka]], koji je jedan od najljepših očuvanih spomenikâ hrvatske uglate [[glagoljica|glagoljice]]. Istodobno, tu je i [[Misal po zakonu rimskoga dvora]], koji je prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom 1483. |
U Hrvatskim krajevima su posebno poznati misali, koji pripadaju hrvatskoj [[glagoljica|glagoljaškoj baštini]]. U njih spada i [[Misal kneza Novaka]], koji je jedan od najljepših očuvanih spomenikâ hrvatske uglate [[glagoljica|glagoljice]]. Istodobno, tu je i [[Misal po zakonu rimskoga dvora]], koji je prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom 1483. |
||
Inačica od 8. listopada 2016. u 22:19
Rimski Misal ili jednostavno Misal jedna je od bogoslužnih knjigâ dijela Katoličke Crkve, koji se služi rimskim obredom. Sadrži obrasce euharistijskoga slavlja ili svete mise za svećenika slavitelja i za puk, odnosno vjernike. Zajedno s lekcionarom čini jedinstvenu cjelinu.
Povijest
Misal se u rimskome obredu razvio iz više bogoslužnih knjiga. Prema preporukama Općega crkvenog sabora u Tridentu papa Pio V. je 1570. dao je prirediti i objavio je novi Rimski misal, koji je ostao na snazi sve do 1970., kada je zamjenjen Misalom preuređenim prema preporukama i smjernicama Drugoga vatikanskog općeg crkvenog sabora, kojega je dao urediti i objavio ga papa Pavao VI.
U Hrvatskim krajevima su posebno poznati misali, koji pripadaju hrvatskoj glagoljaškoj baštini. U njih spada i Misal kneza Novaka, koji je jedan od najljepših očuvanih spomenikâ hrvatske uglate glagoljice. Istodobno, tu je i Misal po zakonu rimskoga dvora, koji je prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom 1483.