Dinara

Ovo je glavno značenje pojma Dinara. Za brdo istočno od Omiša pogledajte Omiška Dinara.

Dinara
Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave
Položaj
Koordinate	44°03′22″N 16°22′53″E (WD)
Država	Hrvatska Bosna i Hercegovina Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija
Najbliži gradovi	Knin Sinj Livno
Dio gorja	Dinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Troglav - 1913 m Dinara (Sinjal) - 1831 m
Ostali vrhovi	Ošljak (1589 m) Jančija glava (1585 m) Badanj (1281 m)
Geologija
Geološka starost	Mezozoik
Planinarstvo
Planinarski domovi	Planinarska kuća Brezovac (1050 m) Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m) Planinarsko sklonište Pume (1630 m) Planinarsko sklonište Edo Retelj (1450 m) Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina često se naziva Dinaridi.

Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine – Dinara, pa se čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

Dinara.

Popis najviših vrhova u RH

• Dinara 1831 m
• Velika Duvjakuša 1708 m
• Gnjat 1696 m
• Torlakova glava 1674 m
• Jančarska glava 1669 m
• Ošljak 1589 m
• Jančija glava 1585 m
• Velika Glavica 1580 m
• Orlovača 1545 m
• Antića glavica 1539 m
• Čakolica 1521 m
• Jančag 1516 m

Biljni i životinjski svijet

Biljni svijet

Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku razniliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koje zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je endemskih.

Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak (pješčarska gušarka, Arabidopsis halleri i hrvatska gušarka), proljetnica (dinarsko mišije uho), dalmatinsko zvonce, šaša, krški runolist, srčenjak, obična borovica i dlakavi pjenišnik. U rijetkim šumama prevladava jasen, hrast medunac, hrast kitnjak i klen a na većim nadmorskim visinama bukva te smreka, jela, planinski bor i obični bor. uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava malina u malinjacima, divljih kupina, drinina, razdelija i šumskih jagoda kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno veći broj.

Životinjski svijet

Ptice

U ornitološkom smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera Peruće i porječja rijeka Cetine i Krke sukladno direktivi EU o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.

Od ptičijih vrsta napodručju Dinare uz mnoge valja spomenuti običnog fazana, prepelicu, planinsku ševu, crvenonoga prutka tj. šljuku, ćukavicu, crnoprugasti trstenjaka a od većih grabljivica suri orao, orao zmijar i sivi sokol. Također je ponekad viđen i bijeloglavi sup najvjerovatnije u svom preletu prema Cresu.

Sisavci

Na području planine Dinare od sisavaca obitava mrki medvjed, vuk, ris, divlja mačka, lisica, divlja svinja, jazavac, zec i ugrožena endemska vrsta dinarski miš Dolomys bogdanovi longipedis.

Zmije

Od gmazova na području planine Dinare živi oko 15 vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih je nekoliko vrsta ugroženo zbog smanjenja životnog prostora.

Herpetologija na području planine Dinare: obična smukulja (smuculja), šara poljarica (šarulja), poskok, pjegavi daždevnjak, sljepić (blavor), planinski žutokrug i planinski vodenjak.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dinara

• Dinara na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza
• Dinara na SummitPost-u (engl.)