Izvršna vlast: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
Moguće je odlikovati dva velika segmenta izvršne vlasti a) izvršno-politički segment |
Moguće je odlikovati dva velika segmenta izvršne vlasti a) izvršno-politički segment |
||
( državni poglavar i vlada) b) državna uprava ( ministarstva, ravnateljstva, uprave…) |
( državni poglavar i vlada) b) državna uprava ( ministarstva, ravnateljstva, uprave…) |
||
Izvršnoj vlasti pripadaju poglavar i vlada. |
|||
Tri modela formiranja vlade: |
Tri modela formiranja vlade: |
||
* parlamentarna vlada (Poglavar države obično predlaže predsjednika vlade, dok parlament bira i predsjednika vlade i ministre iz redova parlamentarne većine. Vlada je politički odgovorna parlamentu i podnosi ostavku ako izgubi njegovo povjerenje.) |
* [[parlamentarna vlada]] (Poglavar države obično predlaže predsjednika vlade, dok parlament bira i predsjednika vlade i ministre iz redova parlamentarne većine. Vlada je politički odgovorna parlamentu i podnosi ostavku ako izgubi njegovo povjerenje.) |
||
* predsjednička vlada (Šefa države se bira na općim izborima, te je stoga stvarni predstavnik naroda. Sam postavlja članove i vodi rad vlade. Vlada je samo njemu odgovorna.) |
* [[predsjednička vlada]] (Šefa države se bira na općim izborima, te je stoga stvarni predstavnik naroda. Sam postavlja članove i vodi rad vlade. Vlada je samo njemu odgovorna.) |
||
* polupredsjednički (ili mješoviti) sustav |
* [[polupredsjednički (ili mješoviti) sustav]] (Mješovite osobine predsjedničke i parlamentarne republike. Predsjednik republike imenuje i razrješava predsjednika vlade i ministre, koji zatim moraju dobiti potvrdu parlamenta.) |
||
⚫ | |||
Odnos prema: |
Odnos prema: |
||
* a) parlamentu – vlada imenuje parlament, vlada formalno može biti podređena predstavničkom tijelu koje je jedino ovlašteno donositi zakone i izraz narodnog suvereniteta. |
* a) parlamentu – vlada imenuje parlament, vlada formalno može biti podređena predstavničkom tijelu koje je jedino ovlašteno donositi zakone i izraz narodnog suvereniteta. |
||
Redak 14: | Redak 12: | ||
[[Kategorija: Država]] |
[[Kategorija: Država]] |
||
[[Kategorija: Politika]] |
[[Kategorija: Politika]] |
||
⚫ |
Inačica od 12. studenoga 2016. u 15:35
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi. Osnovna funkcija ove vlasti jeste izvršavanje zakona, koje u pravilu donosi zakonodavna vlast, odnosno donosi pravne akte potrebne za njihovo izvršenje (npr. uredbe, odluke, pravilnike, naputke i ostalo). U modernim državama, unutar izvršne vlasti postoji dva tijela - državnog poglavara (predsjednik republike ili monarh) i vlade. Ustavno-pravni odnos između državnog poglavara i vlade određuje o kojoj se vrsti sustava radi. Moguće je odlikovati dva velika segmenta izvršne vlasti a) izvršno-politički segment ( državni poglavar i vlada) b) državna uprava ( ministarstva, ravnateljstva, uprave…) Tri modela formiranja vlade:
- parlamentarna vlada (Poglavar države obično predlaže predsjednika vlade, dok parlament bira i predsjednika vlade i ministre iz redova parlamentarne većine. Vlada je politički odgovorna parlamentu i podnosi ostavku ako izgubi njegovo povjerenje.)
- predsjednička vlada (Šefa države se bira na općim izborima, te je stoga stvarni predstavnik naroda. Sam postavlja članove i vodi rad vlade. Vlada je samo njemu odgovorna.)
- polupredsjednički (ili mješoviti) sustav (Mješovite osobine predsjedničke i parlamentarne republike. Predsjednik republike imenuje i razrješava predsjednika vlade i ministre, koji zatim moraju dobiti potvrdu parlamenta.)
Odnos prema:
- a) parlamentu – vlada imenuje parlament, vlada formalno može biti podređena predstavničkom tijelu koje je jedino ovlašteno donositi zakone i izraz narodnog suvereniteta.
- b) upravi – vlada koordinira rad svih ministarstva i nadzire cjeloukupnu upravu uključivši i javne službe. Uprava provodi politiku izvršne vlasti.