Domoljublje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ovak bolje? Bez Hrvata?
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:BRD-ARG.JPG|mini|Domoljublje kod nogometa]]
[[Datoteka:BRD-ARG.JPG|mini|Domoljublje kod nogometa]]
[[Datoteka:PatriotismUSAMagnet.png|mini|„God Bless the USA“ – domoljublni izkaz u [[SAD]]u]]
[[Datoteka:PatriotismUSAMagnet.png|mini|„God Bless the USA“ – domoljubni iskaz u [[SAD]]-u]]
[[Datoteka:Domoljubna značka 1914.jpg|180px|minijatura|desno|Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine]]
[[Datoteka:Domoljubna značka 1914.jpg|180px|minijatura|desno|Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine]]
'''Domoljublje''' ili ''patriotizam'' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] πατρίς; ''patris'', [[otac]]; [[latinski jezik|lat.]] ''patria'', [[domovina]]) označava [[emocije|emocionalnu]] privrženost svojim [[narod]]u.
'''Domoljublje''' ili ''patriotizam'' (iz [[starogrčki jezik|starogrčkog]] πατρίς; ''patris'', [[otac]]; [[latinski jezik|lat.]] ''patria'', [[domovina]]) označava [[emocije|emocionalnu]] privrženost svojim [[narod]]u.

Inačica od 14. studenoga 2016. u 22:43

Domoljublje kod nogometa
„God Bless the USA“ – domoljubni iskaz u SAD-u
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine

Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svojim narodu.

Osim toga se koristi i pojam domoljublja ili ponosa na vlastiti narod i može biti temeljen na vrlo različitim karakteristikama ili aspektima naroda, kao što je jezik, kultura, politika, povijest ili šport.

Domoljublje se općenito od nacionalizma i šovinizma razlikuje po tome što se domoljub identificira sa svojom zemljom i svojim narodom bez vrijeđanja ili omalovažavanja drugih naroda.

U Srednjoj Europi domoljublje se razvilo iz liberalizma i nacionalizma srednjeg sloja koji je u borbi protiv feudalizma pokušavao stvoriti nacionalnu državu.

Nakon francuske revolucije u godini 1789. domoljublje se u većini europskih država dalje razvijao i prestao biti samo pitanje intelektualnih elita.

Danas se domoljublje u većini zemalja podrazumijeva kao pozitivno konotiran pojam.

Hrvatsko domoljublje u bivšoj državi

Za vrijeme postojanja bivše Jugoslavenske države javno isticanje hrvatskoga domoljublja bilo je razlog za uhićenje, saslušanja, zlostavljanja od strane policije ili UDBE. Pjevanje pjesama poput Ustani bane, Vila Velebita ili Zrinsko-Frankopansku pjesmu bilo je zabranjeno.[1]

Skupina istomišljenika iz Hrvatskog oslobodilačkog pokreta upustili su se u prosvjednu akciju 10. travnja 1947. godine na vrhu Marjana. Frane Tente skinuo jugoslavensku zastavu s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski hrvatski barjak. Akcija je izazvala šok. Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu presudio je 27. svibnja. Optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan Frane, zatočen je u kaznionici u Lepoglavi gdje je i umro.[2]

Jugoslavenski komunisti prikazivali su Hrvatsko domoljublje je kao nešto nazadno i natražnjačko, hrvatsku državu kao besmislicu bez uklopljenosti u južnoslavensku zajednicu. Hrvatsvo je proglašeno ustaštvom i krajnje nazadnim reliktom iz prošlosti.[3]

Hrvatsko domoljublje u Republici Hrvatskoj

Marko Perković Thompson je učestalo optuživan za fašizam, nacizam i ustaštvo. Od fašizma se u nekoliko navrata javno ogradio.[4] Tako je pred vise od 70.000 gledatelja na stadionu Maksimir izjavio:

»Mene često napadaju i prozivaju da smo fašisti, nacisti time i vas koji me slušate i pratite a mi im odavde poručujemo da nismo fašisti, nacisti nego hrvatski domoljubi.«[5]

Unutarnje poveznice

Izvori

  1. Bogdanić, Siniša. 17. siječnja 2014. UDBA je preživljavala izmišljajući neprijatelje. Dw.com. Pristupljeno 21. lipnja 2016.
  2. Organizirani otpor jugoslavenskomu komunističkom režimu u Hrvatskoj 1945.-1953. Tomislav Jonjić Review of Croatian History 3/2007, br.1, 109 - 145
  3. Tihomir Dujmović: Hrvatska u raljama djece komunizma, Krzžić, Zagreb, 2015., str. 13., ISBN 978-953-5-75461-9
  4. Thompson: Ne trebamo se bojati Europe. Javno.com. Pristupljeno 21. lipnja 2016.
  5. Grubišić, Petar. 18. lipnja 2007. S Thompsonom pjevalo 60.000 ljudi. Vecernji.hr. Pristupljeno 21. lipnja 2016.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Domoljublje
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Domoljublje