Hazari: razlika između inačica
Slika Bulgar_warrior.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Cirt |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
== Kraća povijest == |
== Kraća povijest == |
||
Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio [[Transkavkaz]]om i kasnije zauzeo područje donje [[Volga|Volge]]. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] da bi se već od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. stoljeća]] njihovo carstvo prostiralo sve od obala [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] jezera do [[Ural (gorje)|Ural]]a i dalje na zapad do [[Kijev]]a. Glavni grad [[Itil]], njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s |
Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio [[Transkavkaz]]om i kasnije zauzeo područje donje [[Volga|Volge]]. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] da bi se već od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. stoljeća]] njihovo carstvo prostiralo sve od obala [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] jezera do [[Ural (gorje)|Ural]]a i dalje na zapad do [[Kijev]]a. Glavni grad [[Itil]], njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na [[judaizam]] (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s [[Bizant]]skim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv [[Arapi|Arapa]]. Godine [[965]]. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo. |
||
Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje [[bizant]]ski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili. |
Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje [[bizant]]ski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili. |
Inačica od 18. studenoga 2016. u 08:39
Hazari su turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Kraća povijest
Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio Transkavkazom i kasnije zauzeo područje donje Volge. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u 7. stoljeću da bi se već od 8. do 10. stoljeća njihovo carstvo prostiralo sve od obala Crnog mora i Kaspijskog jezera do Urala i dalje na zapad do Kijeva. Glavni grad Itil, njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje Povolških Bugara i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u 9. stoljeću bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv Arapa. Godine 965. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.
Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje bizantski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.