Hazari: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Slika Bulgar_warrior.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Cirt
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 4: Redak 4:
== Kraća povijest ==
== Kraća povijest ==


Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio [[Transkavkaz]]om i kasnije zauzeo područje donje [[Volga|Volge]]. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] da bi se već od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. stoljeća]] njihovo carstvo prostiralo sve od obala [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] jezera do [[Ural (gorje)|Ural]]a i dalje na zapad do [[Kijev]]a. Glavni grad [[Itil]], njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv [[Arapi|Arapa]]. Godine [[965]]. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.
Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio [[Transkavkaz]]om i kasnije zauzeo područje donje [[Volga|Volge]]. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] da bi se već od [[8. stoljeće|8.]] do [[10. stoljeće|10. stoljeća]] njihovo carstvo prostiralo sve od obala [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog]] jezera do [[Ural (gorje)|Ural]]a i dalje na zapad do [[Kijev]]a. Glavni grad [[Itil]], njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje [[Povolški Bugari|Povolških Bugara]] i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na [[judaizam]] (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u [[9. stoljeće|9. stoljeću]] bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s [[Bizant]]skim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv [[Arapi|Arapa]]. Godine [[965]]. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.


Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje [[bizant]]ski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.
Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje [[bizant]]ski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.

Inačica od 18. studenoga 2016. u 08:39

Ovo je glavno značenje pojma Hazari. Za druga značenja pogledajte Hazari (razdvojba).

Hazari su turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Kraća povijest

Ovaj stari turkijski narod se u 2. stoljeću iza Krista raširio Transkavkazom i kasnije zauzeo područje donje Volge. Ponovno se kao jaka sila pojavljuju u 7. stoljeću da bi se već od 8. do 10. stoljeća njihovo carstvo prostiralo sve od obala Crnog mora i Kaspijskog jezera do Urala i dalje na zapad do Kijeva. Glavni grad Itil, njihovo središte, postaje veliko komercijalno središte. Osvojili su zemlje Povolških Bugara i Ural te nabili danak istočnim Slavenima. Ne miruju, pa zarate i s Arapima, Perzijancima i Armencima. Hazari se nisu uplitali u religiju pokorenih plemena i naroda, religiozna sloboda bila je potpuna. Za njih kažu da su u 8. stoljeću neki prešli na judaizam (plemstvo) a navode se i primjeri da je među njima u 9. stoljeću bilo i kršćana. Oni su svakako u 10. stoljeću ušli u savez s Bizantskim Carstvom u kojem su se istakli u borbi protiv Arapa. Godine 965. vojvoda od Kijeva (Sviatoslav) potukao je Hazare i njihovo carstvo je propalo.

Hazari su bili stepski jahači ratnici naoružani kopljima, lukom i strijelom, sabljama uobičajenim za stepu a imali su i neke sjekire. Sami su sebe u borbama štitili oklopima. Njihove fortifikacije bile su čvrste, podignute od kamena. Tvrđava u Sarkelu, izgrađena od cigala pokazuje bizantski utjecaj, uz čiju su je pomoć i sagradili.

Vanjske poveznice

The Khazars [1]; [2]