Aerodinamički otpor: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m JungeKovacic je premjestio stranicu Aerodinamički otpor na Aerodinamički otpor (drag): Naslov je bolje objašnjen, preciznije objašnjava na što tema cilja.
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{| cellpadding="5" class="infobox bordered" style="font-size: 100%; width: auto; text-align: center; margin-bottom: 10px;"
{| cellpadding="5" class="infobox bordered" style="font-size: 100%; width: auto; text-align: center; margin-bottom: 10px;"
!Oblik i tok
!Oblik i tok
!Otpor formiran <br>
!Otpor formiran <br>radi oblika
!Trenje<br>na stijenci
radi oblika
!Trenje<br>
na stijenci
|-
|-
|[[Datoteka:Flow_plate.svg|94x94px]]
|[[Datoteka:Flow_plate.svg|94x94px]]
Redak 44: Redak 42:
* [[:en:Lift-induced_drag|Otpor induciran uzgonom]]
* [[:en:Lift-induced_drag|Otpor induciran uzgonom]]
* [[:en:Wave_drag|Valni otpor]] ([[aerodinamika]]) i [[:en:Wave-making_resistance|otpor valova]] (brodska [[hidrodinamika]]).
* [[:en:Wave_drag|Valni otpor]] ([[aerodinamika]]) i [[:en:Wave-making_resistance|otpor valova]] (brodska [[hidrodinamika]]).
U letu, aerodinamički otpor induciran uzgonom je rezultat potrebe za održavanjem uzgonske sile, kako bi zrakoplov mogao zadržati visinu leta. Veći je na nižim visinama kada je potreban veći [[napadni kut krila]]. Što je brzina zrakoplova veća inducirani otpor je manji, no parazitski otpor je veći jer s ubrzanjem nastaje i jača udarna sila fluida, a i sam fluid se većom brzinom giba uz površine objekta ( u ovom slučaju krila zrakoplova). Daljnje povećanje brzine do transoničnih i supersoničnih režima povećava utjecaj valnog aerodinamičkog otpora. Svaka od ovih komponenta totalnog aerodinamičkog otpora mijenja se u odnosu prema drugima s obzirom na brzinu.

{{Nedostaje izvor}}


== Parazitski otpor ==
== Parazitski otpor ==
Redak 51: Redak 48:


Pojam '''parazitski''' otpor je najčešće korišten u aerodinamici, budući da je na krilima aerodinamički otpor generalno mali u usporedbi s uzgonom. No za strujanje fluida oko tromih tijela aerodinamički otpor je dominantan pa je o njemu besmisleno govoriti kao o parazitskom otporu. Stoga se otpor radi oblika, trenje na stijenci i interferirajući otpor kod strujanja fluida oko tromog tijela direktno uzimaju kao komponente totalnog aerodinamičkog otpora a ne kao komponente parazitskog otpora.
Pojam '''parazitski''' otpor je najčešće korišten u aerodinamici, budući da je na krilima aerodinamički otpor generalno mali u usporedbi s uzgonom. No za strujanje fluida oko tromih tijela aerodinamički otpor je dominantan pa je o njemu besmisleno govoriti kao o parazitskom otporu. Stoga se otpor radi oblika, trenje na stijenci i interferirajući otpor kod strujanja fluida oko tromog tijela direktno uzimaju kao komponente totalnog aerodinamičkog otpora a ne kao komponente parazitskog otpora.

=== Opis ===


== Linkovi ==
== Linkovi ==

Inačica od 19. studenoga 2016. u 19:55

Oblik i tok Otpor formiran 
radi oblika
Trenje
na stijenci
0% 100%
~10% ~90%
~90% ~10%
100% 0%

U mehanici fluida, aerodinamički otpor (ponekad nazvana otpor zraka ili otpor tekućine) - je sila koja djeluje suprotno od relativnog smjera objekta koji se kreće okružen nekim fluidom. Ova pojava može postojati između dva sloja tekućine ili tekućine i čvrste površine. Za razliku od drugih sila otpora, kao što su suho trenje (koje gotovo ne ovisi o brzini), aerodinamički otpor ovisi o brzini.[1] Sila otpora je proporcionalna brzini za laminarno strujanje i kvadratu brzine za turbulentno strujanje. Iako je glavni razlog otpora viskozno trenje, otpor turbulentnog strujanja je neovisan od viskoznosti.


Primjeri aerodinamičkog otpora

Primjeri aerodinamičkog otpora se pojavljuju u slučajevima:

1.) Kada rezultantna komponenta aerodinamičke ili hidrodinamičke sile djeluje suprotno od smjera kretanja objekata koji se kreću relativno s obzirom na Zemlju (automobili, zrakoplovi, trupovi brodova...)

2.) Kada ta ista rezultantna komponenta djeluje u istom geografskom smjeru kao objekt (jedra na brodovima)

3.) Viskozno strujanje fluida u cijevi, kada sila otpora na fiksiranu cijevi smanjuje brzinu fluida relativnu na tu cijev. 

Vrste aerodinamičkog otpora

Vrste otpora obično se dijele na sljedeće kategorije:

U letu, aerodinamički otpor induciran uzgonom je rezultat potrebe za održavanjem uzgonske sile, kako bi zrakoplov mogao zadržati visinu leta. Veći je na nižim visinama kada je potreban veći napadni kut krila. Što je brzina zrakoplova veća inducirani otpor je manji, no parazitski otpor je veći jer s ubrzanjem nastaje i jača udarna sila fluida, a i sam fluid se većom brzinom giba uz površine objekta ( u ovom slučaju krila zrakoplova). Daljnje povećanje brzine do transoničnih i supersoničnih režima povećava utjecaj valnog aerodinamičkog otpora. Svaka od ovih komponenta totalnog aerodinamičkog otpora mijenja se u odnosu prema drugima s obzirom na brzinu.

Parazitski otpor

Parazitski otpor je rezultat kretanja nekog objekta kroz fluid.

Pojam parazitski otpor je najčešće korišten u aerodinamici, budući da je na krilima aerodinamički otpor generalno mali u usporedbi s uzgonom. No za strujanje fluida oko tromih tijela aerodinamički otpor je dominantan pa je o njemu besmisleno govoriti kao o parazitskom otporu. Stoga se otpor radi oblika, trenje na stijenci i interferirajući otpor kod strujanja fluida oko tromog tijela direktno uzimaju kao komponente totalnog aerodinamičkog otpora a ne kao komponente parazitskog otpora.

Linkovi

  1. What is Drag?