Pravo glasa za žene: razlika između inačica
Pridodan Ustav SFRJ iz 1974 kao izvor |
Vraćaju se faktične izmjene s jasnim izvorom umjesto nejasne teze bez izvora i povijesnog uporišta. |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga. |
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga. |
||
Žene u Hrvatskoj su u okviru [[SFRJ|Jugoslavije]] ostvarile pravo glasa [[11. kolovoza]] [[1945.]] godine, a Ustavom [[1990.]] godine zajamčena je ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije, odnosno jednaka prava za žene i muškarce.<ref>[http://www.womeninadria.com/prije-70-godina-zene-su-u-hrvatskoj-dobile-pravo-glasa Women in Adria, Na današnji dan prije 70 godina žene su u Hrvatskoj dobile pravo glasa] |
|||
Pojedine državljanke Hrvatske su u okviru [[SFRJ|Jugoslavije]] dobile pravo glasa od [[11. kolovoza]] [[1945]], no kako je za vrijeme Jugoslavije vladao jednostranački nedemokratski sustav, tek osamostaljenjem [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] 1990. žene po prvi puta dobivaju opće pravo glasa na prvim demokratskim i višestranačkim izborima.<ref name="slfnrj">»Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije«, ''Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije'', Beograd, str. 210 - 263, broj 9., godina XXX, 21. veljače 1974.</ref> |
|||
=== Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno === |
=== Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno === |
||
Inačica od 20. studenoga 2016. u 23:52
Žensko pravo glasa izraz je kojim se danas označava u svijetu uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako pravo glasa, odnosno da je opće pravo glasa, a s njime i moderni koncept demokracije nezamisliv ako ne uključuje ravnopravnost muškaraca i žena na biralištima.
U povijesnom kontekstu taj se izraz odnosi na feministički pokret "Žensko pravo glasa" koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. stoljeću i proširio u 20. stoljeću. Od tih pokreta najpoznatije su bile sufražetkinje, a današnji feministički povjesničari smještaju ga u tzv. feminizam prvog vala.
Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga.
Žene u Hrvatskoj su u okviru Jugoslavije ostvarile pravo glasa 11. kolovoza 1945. godine, a Ustavom 1990. godine zajamčena je ravnopravnost spolova i zabrana diskriminacije, odnosno jednaka prava za žene i muškarce.<ref>Women in Adria, Na današnji dan prije 70 godina žene su u Hrvatskoj dobile pravo glasa
Države gdje ženskog prava glasa nema ili je ograničeno
- Brunej
- Libanon — Djelomično pravo glasa. Žena može glasovati jedino ako ima dokaz o završenoj osnovnoj školi, dok za muškarce to ograničenje ne važi. Za muškarce je obvezno, ali ne i za žene.
- Saudijska Arabija — Pravo glasa za žene je uvedeno tek 2011.
- Švicarska - Pravo glasa ženama je uvedeno '70-ih godina 20. stoljeća, a u pojedinim kantonima je to pravo uvedeno tek '90-ih godina 20. stoljeća.
- Ujedinjeni Arapski Emirati
- Vatikan — Nema prava glasa za žene. Jedini izbori su papinske konklave, na kojima sudjeluju isključivo muški kardinali.
