Lovro Dobričević: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m →Životopis: ispravak |
||
Redak 5: | Redak 5: | ||
Rodio se u Kotoru oko 1420. godine. Radio je kao naučnik u [[Venecija|Veneciji]]. Družio se s venecijanskim slikarom Micheleom Giambonom. Vratio se u rodni Kotor i otvorio slikarsku radionicu. Zajedno s Matkom Junčićem, izradio je poliptih za glavni oltar [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|dominikanske crkve]] u Dubrovniku [[1448]]. na kojem je prikazano [[Krštenje Isusovo]]. 1452. je oslikao [[prezbiterij]], gdje je naslikao [[Gospa od Škrpjela|Škrpjelsku Gospu]]. Naslikao ju je tehnikom tempere na cedrovoj dasci.<ref>[http://www.kotorskabiskupija.net/?option=com_content&task=view&id=39&Itemid=56 Kotorska biskupija]</ref> |
Rodio se u Kotoru oko 1420. godine. Radio je kao naučnik u [[Venecija|Veneciji]]. Družio se s venecijanskim slikarom Micheleom Giambonom. Vratio se u rodni Kotor i otvorio slikarsku radionicu. Zajedno s Matkom Junčićem, izradio je poliptih za glavni oltar [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|dominikanske crkve]] u Dubrovniku [[1448]]. na kojem je prikazano [[Krštenje Isusovo]]. 1452. je oslikao [[prezbiterij]], gdje je naslikao [[Gospa od Škrpjela|Škrpjelsku Gospu]]. Naslikao ju je tehnikom tempere na cedrovoj dasci.<ref>[http://www.kotorskabiskupija.net/?option=com_content&task=view&id=39&Itemid=56 Kotorska biskupija]</ref> |
||
Naslikao je oltarnu sliku za [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|dubrovačke franjevce]] [[1455]]. godine, koju je naručila obitelj Đurđević. Sačuvan je samo mali dio. U [[Perast]]u u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] za crkvu [[Gospa od Škrpjela|Gospe od Škrpjela]] naslikao je "Bogorodicu s djetetom" [[1456]]. godine. |
Naslikao je oltarnu sliku za [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|dubrovačke franjevce]] [[1455]]. godine, koju je naručila obitelj Đurđević. Sačuvan je samo mali dio. U [[Perast]]u u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] za crkvu [[Gospa od Škrpjela|Gospe od Škrpjela]] naslikao je "Bogorodicu s djetetom" [[1456]]. godine. Sljedeće godine preselio se u Dubrovnik i otvorio radionicu u kojoj je radila i njegova supruga. Radio je slike za crkvu sv. Petra i [[Samostan sv. Klare u Dubrovniku|samostan svete Klare u Dubrovniku]], za franjevce u [[Slano]]m [[1461]]. godine i za bosanske franjevce. Od [[1465]]. do [[1466]]. godine, oslikao je glavni oltar crkve sv. Marije na [[Danče|Dančama]] u renesansnom stilu. Taj poliptih je jedan od najljepših u Dubrovniku. Završio je oltarnu sliku crkve sv. Marije u Rožatu u [[Rijeka dubrovačka|Rijeci dubrovačkoj]] [[1469]]. godine. Sa Stjepanom Zornelićem naslikao je veliku oltarnu sliku u crkvi sv. Sebastijana u Dubrovniku, a od [[1473]]. do [[1477]]. sa Zornelićem i Božidarom Vlatkovićem, ocem slikara [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], naslikao je "Rođenje Krista" za crkvu sv. Petra. S Vlatkovićem je radio i gornji dio poliptiha u [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvi sv. Vlaha]]. Tijekom svog života, proširio je svoje ideje i tehnike i na ostale umjetnike. Ostvario je vrhunska djela [[gotika|gotičke]] i [[renesansa|renesansne]] umjetnosti. Njegova dva sina Marin i [[Vicko Lovrin]] također su bili slikari. Lovro Dobričević umro je [[1478]]. godine. <ref>Sanja Cvetnić: [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=452959 Arhanđeo Mihovil s Poliptiha Krštenja Kristova, Bogorodice s Djetetom i svecima (1448.) Lovre Marinova Dobričevića], Pregled bibliografske jedinice broj: 452959, [[Hrvatska znanstvena bibliografija]]</ref> je bio [[hrvatsko slikarstvo|hrvatski slikar]] ''quattrocenta'', iz [[Kotor]]a.<ref name="HL">[http://www.hrleksikon.info/definicija/dobricevic.html Dobričević]] [[Hrvatski leksikon]]</ref> Školovao se u [[Mletci]]ma.<ref name="HL"/> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 30. studenoga 2016. u 22:03
Lovro Dobričević (Kotor, oko 1420. – Dubrovnik, 1478.) – hrvatski slikar. U izvorima na talijanskom jeziku spominje se pod imenom Lorenzo di Marino.
Životopis
Rodio se u Kotoru oko 1420. godine. Radio je kao naučnik u Veneciji. Družio se s venecijanskim slikarom Micheleom Giambonom. Vratio se u rodni Kotor i otvorio slikarsku radionicu. Zajedno s Matkom Junčićem, izradio je poliptih za glavni oltar dominikanske crkve u Dubrovniku 1448. na kojem je prikazano Krštenje Isusovo. 1452. je oslikao prezbiterij, gdje je naslikao Škrpjelsku Gospu. Naslikao ju je tehnikom tempere na cedrovoj dasci.[1]
Naslikao je oltarnu sliku za dubrovačke franjevce 1455. godine, koju je naručila obitelj Đurđević. Sačuvan je samo mali dio. U Perastu u Boki kotorskoj za crkvu Gospe od Škrpjela naslikao je "Bogorodicu s djetetom" 1456. godine. Sljedeće godine preselio se u Dubrovnik i otvorio radionicu u kojoj je radila i njegova supruga. Radio je slike za crkvu sv. Petra i samostan svete Klare u Dubrovniku, za franjevce u Slanom 1461. godine i za bosanske franjevce. Od 1465. do 1466. godine, oslikao je glavni oltar crkve sv. Marije na Dančama u renesansnom stilu. Taj poliptih je jedan od najljepših u Dubrovniku. Završio je oltarnu sliku crkve sv. Marije u Rožatu u Rijeci dubrovačkoj 1469. godine. Sa Stjepanom Zornelićem naslikao je veliku oltarnu sliku u crkvi sv. Sebastijana u Dubrovniku, a od 1473. do 1477. sa Zornelićem i Božidarom Vlatkovićem, ocem slikara Nikole Božidarevića, naslikao je "Rođenje Krista" za crkvu sv. Petra. S Vlatkovićem je radio i gornji dio poliptiha u crkvi sv. Vlaha. Tijekom svog života, proširio je svoje ideje i tehnike i na ostale umjetnike. Ostvario je vrhunska djela gotičke i renesansne umjetnosti. Njegova dva sina Marin i Vicko Lovrin također su bili slikari. Lovro Dobričević umro je 1478. godine. [2] je bio hrvatski slikar quattrocenta, iz Kotora.[3] Školovao se u Mletcima.[3]
Izvori
- ↑ Kotorska biskupija
- ↑ Sanja Cvetnić: Arhanđeo Mihovil s Poliptiha Krštenja Kristova, Bogorodice s Djetetom i svecima (1448.) Lovre Marinova Dobričevića, Pregled bibliografske jedinice broj: 452959, Hrvatska znanstvena bibliografija
- ↑ a b Dobričević] Hrvatski leksikon
Literatura
- Robin Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006.
Vanjske poveznice
- Naša Gospa br. 41/2009. - list katedralne župe - Dubrovnik str. 9; Budrovićev je prepjev Božićne posljednice na str. 6