Dinara: razlika između inačica

Koordinate: 43°52′00″N 16°35′38″E / 43.86676484°N 16.59390560°E / 43.86676484; 16.59390560
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodane info
Nema sažetka uređivanja
Redak 10: Redak 10:
| Prvi uspon =
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi = [[Planinarska kuća Brezovac]] (1050 m)<br />[[Planinarsko sklonište Martinova košara]] (1287 m)<br />[[Planinarsko sklonište Pume]] (1630 m)<br />[[Planinarsko sklonište Edo Retelj]] (1450 m)<br />[[Planinarska kuća Sveti Jakov]] (1001 m)<ref name="plkuce">[http://www.hps.hr/info/planinarske-kuce/ HPS: Planinarske kuće]</ref>
| Planinarski domovi = [[Planinarska dom Brezovac]] (1050 m)<br />[[Planinarsko sklonište Martinova košara]] (1287 m)<br />[[Planinarsko sklonište Pume]] (1630 m)<br />[[Planinarsko sklonište Edo Retelj]] (1450 m)<br />[[Planinarska kuća Sveti Jakov]] (1001 m)<ref name="plkuce">[http://www.hps.hr/info/planinarske-kuce/ HPS: Planinarske kuće]</ref>
| Najbliži gradovi = [[Knin]]<br />[[Sinj]]<br />[[Livno]]<br />[[Vrlika]]
| Najbliži gradovi = [[Knin]]<br />[[Sinj]]<br />[[Livno]]<br />[[Vrlika]]
| Vrsta =
| Vrsta =

Inačica od 4. prosinca 2016. u 14:58

Ovo je glavno značenje pojma Dinara. Za brdo istočno od Omiša pogledajte Omiška Dinara.
Dinara
Pogled na Dinaru s Kninske tvrđave
Dinara na karti Hrvatska
Dinara
Dinara
Pozicija Dinare na karti Hrvatske
Položaj
Koordinate44°03′22″N 16°22′53″E / 44.0561°N 16.3814°E / 44.0561; 16.3814 (WD)
Država Hrvatska
Bosna i Hercegovina
Nepoznata kratica »HŽ« Šibensko-kninska županija
Nepoznata kratica »HŽ« Splitsko-dalmatinska županija
Najbliži gradoviKnin
Sinj
Livno
Vrlika
Dio gorjaDinaridi
Fizikalne osobine
Najviši vrhNepoznata kratica »B« Troglav - 1913 m
Nepoznata kratica »H« Dinara (Sinjal) - 1831 m
Ostali vrhoviOšljak (1589 m)
Jančija glava (1585 m)
Badanj (1281 m)
Geologija
Geološka starostMezozoik
Planinarstvo
Planinarski domoviPlaninarska dom Brezovac (1050 m)
Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m)
Planinarsko sklonište Pume (1630 m)
Planinarsko sklonište Edo Retelj (1450 m)
Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)[1]
Zemljovid

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskog, te čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od 84 km (druga po duljini planina u Dinarskom gorju nakon Velebita), između rijeke Cetine na jugozapadu i Livanjskog polja na sjeveroistoku. Na jugoistočnom dijelu planinski masiv Dinare prelazi u Kamešnicu. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenskih Alpa do Šarskih planina često se naziva Dinaridi.

Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine – Dinara, pa se čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

Dinara.

Popis najviših vrhova

Popis vrhova Dinare u RH i BiH višljih od 1500 m[2] [3]

  • Nepoznata kratica »B« Troglav 1913 m
  • Nepoznata kratica »H« Dinara (Sinjal) 1831 m najviši vrh RH
  • Nepoznata kratica »B« Lišanj 1793 m
  • Nepoznata kratica »B« Klečar 1792 m
  • Nepoznata kratica »B« Marino brdo 1789 m
  • Nepoznata kratica »B« Šlime 1779 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančiji vrh (JZ) 1768 m
  • Nepoznata kratica »H« Velika Duvjakuša 1708 m
  • Nepoznata kratica »H« Gorica (S) 1704 m
  • Nepoznata kratica »H« Gnjat/Glavica (I) 1696 m
  • Nepoznata kratica »H« Torlakova glava 1674 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančarska glava 1669 m
  • Nepoznata kratica »H« Ošljak 1589 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančija glava 1585 m
  • Nepoznata kratica »H« Velika Glavica 1579 m
  • Nepoznata kratica »H« Orlovača 1545 m
  • Nepoznata kratica »H« Antića glavica 1539 m
  • Nepoznata kratica »H« Čakolica 1521 m
  • Nepoznata kratica »H« Jančag 1516 m

Planinarska skloništa i kuće

Popis planinarskih kuća i skloništa na planini Dinari[4] [5]:

Uz ova skloništa postojalo je još jedno na području Vještić gore ali je izgorjelo u požaru podmetnutom od strane nepoznatog počinitelja tijekom zime 2012. godine. Tijekom istog razdoblja izgorjelo je i sklonište u Kurtagića docu na Kamešnici također pod istim okolnostima s tim da je to sklonište ponovno izgrađeno i sada nosi naziv po tragično poginulom hrvatskom alpinistu i istaknutom članu HGSS-a Eduardu Edi Retelj, dok sklonište na Vještić gori nije obnovljeno. [6]

Povijest

Današnja državna granica između Hrvatske i BiH na planini Dinari se proteže duž tako zvane linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Otomanskog carstva i Venecije. Nakon Morejskog rata od 1715. i mira u Požarevcu 1718. godine, tu su graničnu liniju u razdoblju od 1721. - 1723. na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji Alvise Mocenigo i otomanski opunomoćenik Mehmed Sialy.[7]

Tijekom samih početaka Domovinskog rata prilikom okupiranja značajnog dijela Dinare pobunjeni Srbi su zauzeli položaje na liniji brana Peruća - selo Vučipolje - Opsenjak - Karaula (vrh grebena Debelog brda) - Ravno Vrdovo - Bračev dolac - Vještić gora te cijela sjeverna padina Dinare do sela Rujani i Čelebići uz Livanjsko polje u BiH.

Operacija Zima '94. odvijala se u razdoblju od 29. studenog do 24. prosinca 1994. godine na području Livanjskog polja i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km - ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a. U tom razdoblju po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima i terenu na području planine Dinare izgrađeno je velika mreža makadamskih cesta te na nekoliko izraženih visinskih točaka iskopani su rovovi i bunkerski zaštitni ukopi. U operaciji Zima '94. poginulo je 29 branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala, broj poginulih, ranjenih i nestalih na srbskoj strani nije poznat. Na dijelu planine koji se proteže od sela Vučipolje preko grebena Debelog brda do napuštenog sela Bračevog doca pri Vještić gori postoji dio miniranog prostora.

Biljni i životinjski svijet

Biljni svijet

Biljna raznolikost područja planine Dinare obuhvaća veliku raznoliku skupinu biljaka prilagođenu životu na veoma različitim zemljištima i vremenskim uvjetima te klimi područja planine Dinare koja zna varirati po više faktora kao što su nadmorska visina, insolacija (izloženost suncu) te debljina zemnog pokrova te vrsta tla. Po dostupnim podacima na području planine Dinare postoji oko 750 biljnih vrsta, od kojih je više od 110 posebno zaštićeno a 55 je endemskih.

Na planinskim travnatim područjima biljni svijet sadržava vrste kao što su; uročnjak (pješčarska gušarka, Arabidopsis halleri i hrvatska gušarka), proljetnica (dinarsko mišije uho), dalmatinsko zvonce, šaša, krški runolist, srčenjak, obična borovica i dlakavi pjenišnik. U rijetkim šumama prevladava jasen, hrast medunac, hrast kitnjak i klen a na većim nadmorskim visinama bukva te smreka, jela, planinski bor i obični bor.

Uobičajena je na mjestima koja su pogodna za rast veća pojava malina u malinjacima, divljih kupina, drinina, razdelija i šumskih jagoda kao jestivih biljaka premda ih postoji značajno više vrsta.

Životinjski svijet

Ptice

U ornitološkom smislu masiv planine Dinare sa svojim specifičnim reljefom te blizinom velikih vodenih površina jezera Peruće i porječja rijeka Cetine i Krke sukladno direktivi EU o zaštiti divljih ptica proglašen je područjem pod posebnom zaštitom.

Od ptičijih vrsta na području Dinare uz mnoge valja spomenuti običnog fazana, prepelicu, planinsku ševu, crvenonoga prutka tj. šljuku, ćukavicu, crnoprugastog trstenjaka a od većih grabljivica suri orao, orao zmijar i sivi sokol. Također je ponekad viđen i bijeloglavi sup najvjerovatnije u svom preletu prema Cresu.

Sisavci

Na području planine Dinare od sisavaca obitava mrki medvjed, vuk, ris, divlja mačka, lisica, divlja svinja, jazavac, zec i ugrožena endemska vrsta dinarski miš Dolomys bogdanovi longipedis.

Zmije

Od gmazova na području planine Dinare živi oko 15 vrsta guštera, zmija i vodozemaca, od kojih je nekoliko vrsta ugroženo zbog smanjenja životnog prostora.

Herpetologija na području planine Dinare: obična smukulja (smuculja), šara poljarica (šarulja), poskok, pjegavi daždevnjak, sljepić (blavor), planinski žutokrug i planinski vodenjak.

Izvori

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dinara