Oziris: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika Xand2 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Standing Osiris edit1.svg|mini|170px|desno|Oziris]]
[[Datoteka:Standing Osiris edit1.svg|mini|170px|desno|Oziris]]
'''Oziris''' ([[egipatski jezik|egip.]] ''Usiris''<ref>Petar Lisičar, str. 89.</ref>) je prvotno bio [[egipat]]ski [[bog]] plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je [[Stara Grčka| grčki]] pandan [[Dioniz]]<ref>Opća enciklopedija, str. 251.</ref>. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.
'''Oziris''' ([[egipatski jezik|egip.]] ''Usiris''<ref>Petar Lisičar, str. 89cjxjxjd.</ref>) je prvotno bio [[egipat]]ski [[bog]] plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je [[Stara Grčka| grčki]] pandan [[Dioniz]]<ref>Opća enciklopedija, str. 251.</ref>. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.


Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo [[Abidos]].
Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo [[Abidos]].

Inačica od 16. prosinca 2016. u 14:58

Oziris

Oziris (egip. Usiris[1]) je prvotno bio egipatski bog plodnosti, obilja, vegetacije, a potom i podzemnog svijeta. Njegov je grčki pandan Dioniz[2]. U egipatskoj mitologiji Ozirisovo stradanje, smrt i uskrsnuće simbolizira izmjenu godišnjih doba.

Oziris je bio štovan u čitavom Egiptu, a najpoznatije mu je svetište bilo Abidos.

Prikaz

Likovno je prikazivan u antropomorfnom obliku u stojećem ili sjedećem položaju na prijestolju. Ozirisovo lice prikazuje se u zelenoj boji, koja pokazuje da je umro, u ruci drži i faraonski štap i mlatilicu, a na glavi mu je izdužena kruna atef[3] koja se veže uz njegov kult. Svi su faraoni nakon smrti poistovječivani s njim.

Oziris u egipatskoj mitologiji

Prema egipatskoj mitologiji Geb, bog Zemlje i Nut, božica neba, imali su četvero djece, Ozirisa, Izidu, Neftis i Seta. Izida i Oziris su bili blizanci te su bili zaljubljeni u utrobi svoje majke Nut, koja je rodila i zvijezde. Kada su rođeni, Izida i Oziris su se vjenčali, iako isprva nisu imali djece. Neftis se udala za Seta, iako ga je mrzila, a voljela je Ozirisa. Set je mrzio svog brata i htio ga svrgnuti s vlasti.

Oziris je bio visok i tamnoput, te jako zgodan. Izida je bila najljepša u cijelom Egiptu. Dok su upravljali Egiptom, vladalo je blagostanje. Izgrađeni su hramovi i poljoprivreda je cvjetala. Ali Set, koji je bio crvenokos i bijele puti, bio je ljubomoran te je odlučio ubiti brata. Dok mu je brat šetao vrtom uz Nil, Set se prerušio u krokodila (ili vodenkonja) te napao svog brata. Prema Plutarhu, Oziris je žrtva zavjere. Kad je Oziris utopljen, nastala je smrt. Izida je uspjela pronaći tijelo te ga je sakrila u luci Biblos. Međutim, Set je rasijekao tijelo, bacivši spolne organe u Nil gdje ih je pojela riba. Izida je uspjela naći preostale dijelove, te ih je sastavila uz pomoć Anubisa (Anubis je vanbračni sin Neftis i Ozirisa). Anubis je oživio svog oca i Oziris je uskrsnuo. Postao je vladar podzemnog raja, Duata, boravišta mrtvih. Njegova žena je došla k njemu i začela Horusa, boga sokola, što je prikazano u hramu u Denderi.

Oziris je kao utjelovljenje pravde i prava, jamčio spasenje svim umrlima koji su bili dostojni vječnog života u podzemnom svijetu.[4]

Oziris u grčko-rimskoj mitologiji

Ozirisov kult prodro je u Grčku u doba Aleksandra Velikog, a u Rim potkraj republike.[5]

Oziris se može povezati s grčkim Dionizom, bogom vina i kazališta, jer je i Dioniz imao dva života. Putovao je svijetom promičući kulturu vina. Plutarh je zato Ozirisa smatrao Dionizom. Prema jednoj verziji koju je sastavio, Set je u grčkoj mitologiji zmija Tifon. Oziris se povezuje i sa Isusom zbog svog uskrsnuća. Isus je sin Boga Oca, a Oziris je sin Geba, "oca bogova", koji je imao mnogobrojne potomke, jer mu se uz zvijezde pripisuje da su mu djeca i Ra i Thoth. Grci su mit o Ozirisu i Izidi prilagodili grčkoj mitologiji, pa postoji i Ozirisov kip u helenskom stilu, a u Aleksandriji je pod vlašću Ptolomejevića stvoreno sinkretičko božanstvo Serapis, koje je objedinjavao Ozirisove i Hadove karakteristike. Grci su Izidu smatrali jednakoj Demetri, njihovoj božici plodnosti, a Dioniz je bio njezin nećak. Također, ponekad su Grci smatrali da Izida više sliči Iji, božici pretvornoj u kravu, a to je mišljenje nastalo zato što je Izida ponekad imala rogove i Sunčev krug, pa bi se zamijenila za Hathor.

Bilješke

  1. Petar Lisičar, str. 89cjxjxjd.
  2. Opća enciklopedija, str. 251.
  3. Fletcher, str. 91.
  4. Fletcher, str. 121.
  5. Opća enciklopedija, str. 251.

Literatura

  • Fletcher, Joann, Drevni Egipat, Zagreb, 2008.
  • Lisičar, Petar, Egipat u starom vijeku, Skoplje, 1956.
  • Opća enciklopedija, sv. VI., Zagreb, 1980.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oziris