Bogoslovlje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 141.136.158.142 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Pojmoslovac
Redak 1: Redak 1:
{{Infookvir znanost
| ime = Bogoslovlje (teologija)
| slika = Theologia Robert Frangeš Mihanović.JPG
| veličina = 300px
| opis slike = Alegorijski prikaz teologije, rad [[Robert Frangeš Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]] u [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskom institutu za povijest]].
| znanstvena_grana =
| znanstveno_polje =
| znanstveno_područje = [[Humanističke znanosti]]
}}'''Teologija''' ili '''bogoslovlje''' (od grčkog ''θεος'' Bog i ''λογος'' logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje [[Bog|Boga]] ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske [[dogma|dogme]] i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i [[čovjek|čovjeka]].<ref>''Opća enciklopedija JLZ-a'' svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb</ref>

Teologija je i visoka škola, fakultet na kojem se studenti pripravljaju za [[svećenik|svećeničko]] zvanje, hrvatski izraz je, ''bogoslovija''. <ref>''Rječnik stranih riječi izraza i kratica'' Dr Bratoljub Klaić Zora Zagreb 1962.</ref>

Teologija se trudi eleborirati i razvijati teorije s obzirom na dogmatsku cjelinu koju štuju različite vjere odnosno vjernici. Dok u [[Judaizam|judaizmu]] svetinja biva izražana ''Elohimom i Jahveom'', u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] božanstvo poprima formu trojednog Boga: ''[[Bog Otac|Oca]], Sina i Duha Svetoga''. U [[hinduizam|hinduizmu]] se najčešće izražava ''brahmanom i atmanom''. U kini biva izražena u'' [[Tao]]-u'', njegovom tamnom i svijetlom aspektu ''jing-jang''. U arapskom svijetu ([[Islam]]) božanstvo je ''Alah'', kojega objavljuje njegov poslanik ''[[Muhamed]]''. Božanstvo u svojoj teološkoj univerzalnosti općenito poprima odlike: ''naravi, [[biće|bića]], [[logos|logosa]], duha, [[razum|razuma]], milosrdnosti, istine, apsoluta, sveprivlačnosti, ono je summum bonum, stvoritelj, spasitelj, jedini''.

Bavi se pitanjima vjere. Bavi se govorom o Bogu, o njegovoj naravi. U kršćanstvu promišlja o [[Isus Krist|Isusu Kristu]], o [[crkva|Crkvi]] i o drugim vjerskim sadržajima na temelju objave ([[Biblija]]) i predaje ([[tradicija]]). Katolički studij teologije sastoji se od nekoliko važnih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji: [[filozofija]], [[dogmatska teologija]], [[fundamentalna teologija]], [[crkvena povijest]], [[religiozna pedagogija]] i [[katehetika]], [[pastoralna teologija]], [[moralna teologija]], [[crkveno pravo]] te studij [[latinski|latinskog]], [[grčki|grčkog]], [[hebrejski|hebrejskog]] i [[staroslavenski|staroslavenskog]] jezika. Zbog komunističkog razdoblja laici nisu studirali teologiju zbog nemogućnosti zaposlenja, dok je ona oduvijek na zapadu bila predmet istraživanja te je mnoštvo znanstvenika na tom području koji su laici.

Školski predmet koji iz katoličke teologije izvire je [[vjeronauk]] ili nauk o vjeri koji se bavi učenjem o Bogu i čovjeku.

==Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Category:Theology}}
;Mrežna mjesta
* [http://www.kbf.hr/ Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu]
* [http://www.kbf-st.hr/ Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu]
* [http://www.djkbf.unios.hr/hr/ Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Osijeku]
* [http://www.ffdi.hr/ Filozofski fakultet Družbe Isusove]
* [http://www.tfmvi.hr/ Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik"]
* [http://www.adventisti.hr/atf.html Adventistički teološki fakultet]
* [http://www.evtos.hr/ Evanđeoski teološki fakultet]
* [https://jumbo.iskon.hr/dl/89e8dc5f-1f8c-4d48-9660-b1ad237a9382 H. Denzinger, P Hünermann: Zbirka sažetaka, vjerovanja, definicija i izjava o vjeri i ćuroređu]

[[Kategorija:Teologija]]
[[Kategorija:Teologija]]
[[Kategorija:Filozofija religije]]
[[Kategorija:Filozofija religije]]
[[Kategorija:Humanističke znanosti]]
[[Kategorija:Humanističke znanosti]]
[[Kategorija:Kršćanski nauk]]
[[Kategorija:Kršćanski nauk]]
<!-- interwiki -->

Inačica od 31. prosinca 2016. u 10:28

Bogoslovlje (teologija)
Bogoslovlje
Alegorijski prikaz teologije, rad Roberta Frangeša Mihanovića u Hrvatskom institutu za povijest.
Znanstveno područje Humanističke znanosti
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Teologija ili bogoslovlje (od grčkog θεος Bog i λογος logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i čovjeka.[1]

Teologija je i visoka škola, fakultet na kojem se studenti pripravljaju za svećeničko zvanje, hrvatski izraz je, bogoslovija. [2]

Teologija se trudi eleborirati i razvijati teorije s obzirom na dogmatsku cjelinu koju štuju različite vjere odnosno vjernici. Dok u judaizmu svetinja biva izražana Elohimom i Jahveom, u kršćanstvu božanstvo poprima formu trojednog Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga. U hinduizmu se najčešće izražava brahmanom i atmanom. U kini biva izražena u Tao-u, njegovom tamnom i svijetlom aspektu jing-jang. U arapskom svijetu (Islam) božanstvo je Alah, kojega objavljuje njegov poslanik Muhamed. Božanstvo u svojoj teološkoj univerzalnosti općenito poprima odlike: naravi, bića, logosa, duha, razuma, milosrdnosti, istine, apsoluta, sveprivlačnosti, ono je summum bonum, stvoritelj, spasitelj, jedini.

Bavi se pitanjima vjere. Bavi se govorom o Bogu, o njegovoj naravi. U kršćanstvu promišlja o Isusu Kristu, o Crkvi i o drugim vjerskim sadržajima na temelju objave (Biblija) i predaje (tradicija). Katolički studij teologije sastoji se od nekoliko važnih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji: filozofija, dogmatska teologija, fundamentalna teologija, crkvena povijest, religiozna pedagogija i katehetika, pastoralna teologija, moralna teologija, crkveno pravo te studij latinskog, grčkog, hebrejskog i staroslavenskog jezika. Zbog komunističkog razdoblja laici nisu studirali teologiju zbog nemogućnosti zaposlenja, dok je ona oduvijek na zapadu bila predmet istraživanja te je mnoštvo znanstvenika na tom području koji su laici.

Školski predmet koji iz katoličke teologije izvire je vjeronauk ili nauk o vjeri koji se bavi učenjem o Bogu i čovjeku.

Izvori

Bilješke i literatura
  1. Opća enciklopedija JLZ-a svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb
  2. Rječnik stranih riječi izraza i kratica Dr Bratoljub Klaić Zora Zagreb 1962.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bogoslovlje
Mrežna mjesta