Smaragd: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 69 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q43513 na Wikidati
Redak 23: Redak 23:
* [http://www.beyars.com/de_synthetische-steine-gegenueberstellung.html BeyArs.com - Synthesen und ihre Herstellung]
* [http://www.beyars.com/de_synthetische-steine-gegenueberstellung.html BeyArs.com - Synthesen und ihre Herstellung]


[[Kategorija:Minerali]]
[[Kategorija:Minerali]][[Kategorija:Drago kamenje]]

Inačica od 1. siječnja 2017. u 22:09

Jedan od najvećih brušenih smaragda na svijetu. Ima 858 karata. Nađen je 1967. u Kolumbiji. Nalazi se u Smithsonian institutu u Washingtonu

Smaragd (Be3Al2(SiO3)6) je inačica dragog kamena berila. Zelene je boje s kromom u tragovima, a ponekad i vanadijem. Izuzetno je cijenjen i po težini se smatra najvrijednijim dragim kamenom. Beril ima tvrdoću 7,5 do 8 po mohsovoj ljestvici. Ipak stvarna tvrdoća smaragda je manja zbog prijeloma i inkluzija. Većina smaragda ima dosta ubačenih čestica tako da se ipak lakše lome nego što bi se očekivalo po stupnju tvrdoće.

Smaragdi se javljaju u zelenoj i plavozelenoj boji. Postoji širok raspon jasnoće, koji ovisi od inkluzija i rascjepa kristala.

Najveću cijenu dostiže jasno kamenje s tamnom, ali živahnom bojom.

Većina smaragda se ulji, da bi se poboljšala jasnoća. Ulje od cedra često se rabi u tu svrhu, jer ima sličan indeks prelamanja.

U antičko doba smaragdi su se vadili u Egiptu, Austriji i u sjevernom Pakistanu. Rijedak tip smaragda zvan trapiš nalazi se u Kolumbiji. Kolumbijski smaragdi su najcjenjeniji zbog jasnoće. Smaragdi se nalaze se i u Zambiji, Brazilu, Zimbabveu, Madagaskaru, Pakistanu, Indiji, Afganistanu i Rusiji. Vrijednost smaragda ovisi o brušenju, boji, jasnoći i broju karata.

Umjetni smaragd

Smaragdi su rijetko i vrijedno drago kamenje i zbog toga se pokušalo s umjetnom proizvodnjom smaragda. Prvi uspješan komercijalni proizvođač sintetičkih smaragda bio je Carroll Chatham. Drugi veliki proizvođač je Pierre Gilson, koji ih proizvodi od 1964. Obično se rabi bezbojni beril za kristalizaciju. Kristal raste oko 1 milimetar mjesečno, tako da se za 7 mjeseci proizvede smaragd veličine 7 milimetara. Prvi vrlo uspješan komercijalni smaragd prodavao se kao "Emerita" ili "Simeraldi", a proizvodnja je bila u Innsbrucku. Od 1965. do 1975 Union Carbide proivodi umjetne smaragde hidrotermalnim postupkom. Postižu rast trećine milimetra dnevno.

Kulturna i povijesna uporaba

Smaragd sa heksagonalnom strukturom

Smaragd se smatra tradicionalnim dragim kamenom za one rođene u svibnju, kao i za rođene u znaku bika i raka.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Smaragd