Karneol: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 9: Redak 9:


Bušilica na luk korištena je za bušenje karneola,u Meghari u Indiji,već na prijelazu četvrtog u peti milenij prije Krista..<ref name=Kulke&R.>Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). ''A History of India''. Routledge. 22. ISBN 0-415-32920-5.</ref>
Bušilica na luk korištena je za bušenje karneola,u Meghari u Indiji,već na prijelazu četvrtog u peti milenij prije Krista..<ref name=Kulke&R.>Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). ''A History of India''. Routledge. 22. ISBN 0-415-32920-5.</ref>
Karneol je nađen i u brončanodobnnoj Minojskoj civilizaciji,u Knososu,Na Kreti.;<ref>C. Michael Hogan, [http://www.themodernantiquarian.com/site/10854/knossos.html#fieldnotes ''Knossos fieldnotes'', Modern Antiquarian (2007)]</ref> (oko 1800. prije Krista). Rimljani su ga uvelike koristili za izradu kameja,za pečatnjake. Vrući se vosak nije ljepio za karneol.<ref>Section 12 of the translation of ''Weilue'' - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)</ref>Koristili su ga i asirci,egipćani,feničani,etruščani i stari grci. .<ref name="1911EB_sard">{{Cite EB1911|wstitle=Sard}}</ref> The [[Hebrew language|Hebrew]] odem (translated sardius), the first stone in the [[Hoshen|High Priest's breastplate]], was a red stone, probably sard but perhaps red [[jasper]].<ref name="1911EB_sard" />
Karneol je nađen i u brončanodobnnoj Minojskoj civilizaciji,u Knososu,Na Kreti.;<ref>C. Michael Hogan, [http://www.themodernantiquarian.com/site/10854/knossos.html#fieldnotes ''Knossos fieldnotes'', Modern Antiquarian (2007)]</ref> (oko 1800. prije Krista). Rimljani su ga uvelike koristili za izradu kameja,za pečatnjake. Vrući se vosak nije ljepio za karneol.<ref>Section 12 of the translation of ''Weilue'' - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)</ref>Koristili su ga i asirci,egipćani,feničani,etruščani i stari grci. .<ref name="1911EB_sard">{{Cite EB1911|wstitle=Sard}}</ref>
[[File:Cornelian necklace BM GR1897.4-1.623.jpg|thumb|Ogrlica od zlata i karneola,Cipar]]
[[File:Cornelian necklace BM GR1897.4-1.623.jpg|thumb|Ogrlica od zlata i karneola,Cipar]]

==Dodatna literatura==
==Dodatna literatura==
Rudolf Duda and Lubos Rejl: Minerals of the World (Arch Css, 1990)
Rudolf Duda and Lubos Rejl: Minerals of the World (Arch Css, 1990)

Inačica od 1. siječnja 2017. u 22:58

Karneol je smeđe crven mineral,koristi se kao poludragi kamen.Boja mu uvelike varira - od svijetle narančaste do skoro crne.Najčešće se nalazi u Brazili,Indiji,Sibiru i Njemačkoj.

Povijest

Gema sa ptolemejskom kraljicom,helenističko razdoblje
Poljski pečatnjak,grb obitelji Korwin

Bušilica na luk korištena je za bušenje karneola,u Meghari u Indiji,već na prijelazu četvrtog u peti milenij prije Krista..[1] Karneol je nađen i u brončanodobnnoj Minojskoj civilizaciji,u Knososu,Na Kreti.;[2] (oko 1800. prije Krista). Rimljani su ga uvelike koristili za izradu kameja,za pečatnjake. Vrući se vosak nije ljepio za karneol.[3]Koristili su ga i asirci,egipćani,feničani,etruščani i stari grci. .[4]

Ogrlica od zlata i karneola,Cipar

Dodatna literatura

Rudolf Duda and Lubos Rejl: Minerals of the World (Arch Css, 1990)

Vanjske poveznice

Izvori

  1. Kulke, Hermann & Rothermund, Dietmar (2004). A History of India. Routledge. 22. ISBN 0-415-32920-5.
  2. C. Michael Hogan, Knossos fieldnotes, Modern Antiquarian (2007)
  3. Section 12 of the translation of Weilue - a 3rd-century Chinese text by John Hill under "carnelian" and note 12.12 (17)
  4. Chisholm, Hugh, ur. 1911. Sard . Encyclopædia Britannica (engleski) 11th izdanje. Cambridge University Press