Mladen Bjažić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. veljače 2017. u 06:27

Mladen Bjažić (Zlarin, 26. siječnja 1924. − 24. siječnja 2017., hrvatski pjesnik, književnik, novinar i dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i televizije Zagreb 1970-ih , zaslužnik hrvatskog stripa,^[1] njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina^[2]

Životopis

Rodio se je u Zlarinu. U Zagrebu je završio Učiteljsku školu i Filozofski fakultet. Zaposlio se je kao novinar. Uređivao je i dječje listove i časopise. Poslije Drugog svjetskog rata strip je bio uklonjen s novinskih stranica. Bjažić je vratio tu umjetnost nazad na mjesto. Dok je bio urednik dječjih listova Pionirska zastava i Pionir, vratio je strip na stranice tih listova. Time je uveo strip u tadašnje socijalističko društvo i potom obnovio produkciju hrvatskog stripa. Tako je vratio u strip Andriju Maurovića i braću Neugebauer, svjetski slavne hrvatske stripaše ali i otvorio mogućnosti napredka novom naraštaju hrvatskih stripaša (Delaču, Dovnikoviću, Goldschmiedtu, Parmakoviću, Bekeru...). Pored toga, pokrenuo i i inicirao prve poslijeratne zasebne strip-sveske. Uređivao je strip-zabavnike. Prvi je uređivao Vjesnikov strip-zabavnik Petko (1952.). Jeseni dvije godine poslije pokrenuo je legendarni Plavi vjesnik. Poslije je uređivao program za djecu i mladež na Televiziji Zagreb. Pisao je pjesme, prozne uradke i kazališne tekstove za djecu, književne eseje, novinske putopise i reportaže, televizijske adaptacije i scenarije.^[1]

Njegovatelj zlarinske čakavštine. Od 2003. održavao je radionicu "Neka zvoni ča", kojom se brinuo da nove, i one stare, generacije upoznaju pravi zlarinski govor, te da se ne zaborave stare zlarinske riječi iz svakodnevnog govora, a koje su vremenom nestale iz razgovora.^[1]

Nagrade i priznanja

Dobio je brojne prestižne nagrade. Ističe se Nagrada Andrija Maurović za životno djelo, za izniman doprinos hrvatskom stripu.^[1]

Citati

»treba razgovarati o riječima, znati razlikovati razna značenja. Jer npr. beštija može biti svaka životinja- krava, muha, pas... ali može biti i čovjek ako nije- čeljade«

(^[2])

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d ŠibenikIN: Rođendan Mladena Bjažića, ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.
↑ ^a ^b ŠibenikIN: Najave: Neka zvoni ČA, ŠibenikIN, 6. kolovoza 2012.Pristupljeno 2. veljače 2017.

Vanjske poveznice

Mladen Bjažić - nepatvoreno bogatstvo djetinjstva

Nedovršeni članak Mladen Bjažić koji govori o životopisu osobe iz Hrvatske treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[rođendan-1] ŠibenikIN: Rođendan Mladena Bjažića, ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.

[najave-2] ŠibenikIN: Najave: Neka zvoni ČA, ŠibenikIN, 6. kolovoza 2012.Pristupljeno 2. veljače 2017.

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Mladen Bjažić''' ([[Zlarin]], [[26. siječnja]] [[1924.]] {{--}} [[24. siječnja]] [[2017.]], [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]], [[književnik]], [[novinar]] i dugogodišnji urednik dječjih programa [[Hrvatska radiotelevizija|Radija i televizije Zagreb]] 1970-ih , zaslužnik [[hrvatski strip|hrvatskog stripa]].<ref name="rođendan">ŠibenikIN: [http://www.sibenik.in/knjige/Rodendan-Mladena-Bjazica/1075.html Rođendan Mladena Bjažića], ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref>
+'''Mladen Bjažić''' ([[Zlarin]], [[26. siječnja]] [[1924.]] {{--}} [[24. siječnja]] [[2017.]], [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]], [[književnik]], [[novinar]] i dugogodišnji urednik dječjih programa [[Hrvatska radiotelevizija|Radija i televizije Zagreb]] 1970-ih , zaslužnik [[hrvatski strip|hrvatskog stripa]],<ref name="rođendan">ŠibenikIN: [http://www.sibenik.in/knjige/Rodendan-Mladena-Bjazica/1075.html Rođendan Mladena Bjažića], ŠibenikIN, 26. siječnja 2012. Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref> njegovatelj čakavskog narječja sa Zlarina<ref name="najave">ŠibenikIN: [http://www.sibenik.hr/najave/neka-zvoni-ca ''Najave: Neka zvoni ČA''], ŠibenikIN, 6. kolovoza 2012.Pristupljeno 2. veljače 2017.</ref>
 == Životopis ==
 Rodio se je u Zlarinu. U Zagrebu je završio Učiteljsku školu i Filozofski fakultet. Zaposlio se je kao novinar. Uređivao je i dječje listove i časopise. Poslije Drugog svjetskog rata strip je bio uklonjen s novinskih stranica. Bjažić je vratio tu umjetnost nazad na mjesto. Dok je bio urednik dječjih listova ''Pionirska zastava'' i ''Pionir'', vratio je strip na stranice tih listova. Time je uveo strip u tadašnje socijalističko društvo i potom obnovio produkciju hrvatskog stripa. Tako je vratio u strip Andriju Maurovića i braću Neugebauer, svjetski slavne hrvatske stripaše ali i otvorio mogućnosti napredka novom naraštaju hrvatskih stripaša (Delaču, Dovnikoviću, Goldschmiedtu, Parmakoviću, Bekeru...). Pored toga, pokrenuo i i inicirao prve poslijeratne zasebne strip-sveske. Uređivao je strip-zabavnike. Prvi je uređivao [[Vjesnik]]ov strip-zabavnik ''Petko'' (1952.). Jeseni dvije godine poslije pokrenuo je legendarni [[Plavi vjesnik]]. Poslije je uređivao program za djecu i mladež na Televiziji Zagreb. Pisao je pjesme, prozne uradke i kazališne tekstove za djecu, književne [[esej]]e, novinske [[putopis]]e i [[reportaža|reportaže]], televizijske adaptacije i [[scenarij]]e.<ref name="rođendan"/>
+Njegovatelj zlarinske čakavštine. Od 2003. održavao je radionicu "Neka zvoni ča", kojom se brinuo da nove, i one stare, generacije upoznaju pravi zlarinski govor, te da se ne zaborave stare zlarinske riječi iz svakodnevnog govora, a koje su vremenom nestale iz razgovora.<ref name="rođendan"/>
 == Nagrade i priznanja ==
 Dobio je brojne prestižne nagrade. Ističe se [[Nagrada Andrija Maurović]] za životno djelo, za izniman doprinos hrvatskom stripu.<ref name="rođendan"/>
+== Citati ==
+{{citat|treba razgovarati o riječima, znati razlikovati razna značenja. Jer npr. beštija može biti svaka životinja- krava, muha, pas... ali može biti i čovjek ako nije- čeljade|<ref name="najave"/>}}
 == Izvori ==