Kršćanstvo u Albaniji: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 9: Redak 9:


Dolazak albanskih krajeva pod [[Otomansko Carstvo|osmansku vlast]] za posljedicu je imalo islamiziranje. [[Tanzimat]]ske reforme 1839. koje su nametnule vojnu službu nemuslimanima, prije svega kršćanima, pridonijele su da se je mnoštvo ondašnjih stanovnika današnje Albanije s kršćanstva prešlo na islam radi izbjegavanja vojne obveze. Ipak, mnogi su potajice ostali biti kršćanima, pokazujući pripadnost islamu samo izvana ([[kriptokršćani]]).
Dolazak albanskih krajeva pod [[Otomansko Carstvo|osmansku vlast]] za posljedicu je imalo islamiziranje. [[Tanzimat]]ske reforme 1839. koje su nametnule vojnu službu nemuslimanima, prije svega kršćanima, pridonijele su da se je mnoštvo ondašnjih stanovnika današnje Albanije s kršćanstva prešlo na islam radi izbjegavanja vojne obveze. Ipak, mnogi su potajice ostali biti kršćanima, pokazujući pripadnost islamu samo izvana ([[kriptokršćani]]).
Komunistički režim [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]] propagirao je i nasilno sprovodio ateizam od 1944. do 1991. godine. Progonili su, mučili i ubijali svećenike u [[montirani proces|montiranim procesima]]; ističe se skupina od trideset i osam albanskih [[mučenik]]a, koji su poslije 60-ak godina proglašeni blaženim u Skadru 5. studenoga 2016. godine. <ref>Narod.hr: [http://narod.hr/kultura/jos-dva-hrvatska-blazenika-fra-serafin-glasnovic-kodic-iz-janjeva-i-don-anton-muzic-iz-vrnavokola ''Još dva hrvatska blaženika – fra Serafin Glasnović – Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola''], narod.hr, 6. studenoga 2016., Preuzeto 6. studenog 2016.</ref> Godine 1967. zatvorene su sve crkve i džamije. Studenoga 1990. Albanija je dopustila privatno prakticiranje vjere.<ref name="CIA"/> Nakon pada komunizma 1991. godine, u Albaniji je povećan broj [[kršćan]]a.
Komunistički režim [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]] propagirao je i nasilno sprovodio ateizam od 1944. do 1991. godine. Progonili su, mučili i ubijali svećenike u [[Montirani politički sudski procesi|montiranim procesima]]; ističe se skupina od trideset i osam albanskih [[mučenik]]a, koji su poslije 60-ak godina proglašeni blaženim u Skadru 5. studenoga 2016. godine. <ref>Narod.hr: [http://narod.hr/kultura/jos-dva-hrvatska-blazenika-fra-serafin-glasnovic-kodic-iz-janjeva-i-don-anton-muzic-iz-vrnavokola ''Još dva hrvatska blaženika – fra Serafin Glasnović – Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola''], narod.hr, 6. studenoga 2016., Preuzeto 6. studenog 2016.</ref> Godine 1967. zatvorene su sve crkve i džamije. Studenoga 1990. Albanija je dopustila privatno prakticiranje vjere.<ref name="CIA"/> Nakon pada komunizma 1991. godine, u Albaniji je povećan broj [[kršćan]]a.


== Galerija ==
== Galerija ==

Inačica od 6. veljače 2017. u 06:41

Crkva sv. Astija u Draču

Kršćanstvo je jedna od najbrojnijih vjerskih zajednica u Albaniji. Prema Svjetskoj bazi podataka, 22% stanovništva su pravoslavci, a 13% rimokatolici, odnosno kršćani čine preko trećine stanovništva. Međutim, mnogi Albanci su ili ateisti ili agnostici. Prema podacima organizacije "Međunarodna vjerska sloboda" 2007. godine. "Ne postoje pouzdani podatci o njihovom postotku, ali smatra se da se kreće od 25-40 posto".[1] Zbog neprakticiranja vjere, podatci i procjene vjerskog sastava znatno variraju, pa CIA u procjeni za 2011. navodi 10% rimokatolika i pravoslavnih 6,8%, a ostalih kršćana još manje[2]

Povijest

Albanija je jedno od mjesta gdje se kršćanstvo prvo proširilo. Još u apostolskim vremenima u lučkom gradu Draču smatra se da je živilo sedamdesetak kršćanskih obitelji.[3]

Od velike podjele kršćanstva, Katoličkoj Crkvi bio je naklonjen sjever i priobalje današnje Albanije, posebice predjeli pod mletačkom vlašću, a u ostatku Pravoslavnoj Crkvi, kao posljedica bizantske vlasti.

Dolazak albanskih krajeva pod osmansku vlast za posljedicu je imalo islamiziranje. Tanzimatske reforme 1839. koje su nametnule vojnu službu nemuslimanima, prije svega kršćanima, pridonijele su da se je mnoštvo ondašnjih stanovnika današnje Albanije s kršćanstva prešlo na islam radi izbjegavanja vojne obveze. Ipak, mnogi su potajice ostali biti kršćanima, pokazujući pripadnost islamu samo izvana (kriptokršćani). Komunistički režim Envera Hoxhe propagirao je i nasilno sprovodio ateizam od 1944. do 1991. godine. Progonili su, mučili i ubijali svećenike u montiranim procesima; ističe se skupina od trideset i osam albanskih mučenika, koji su poslije 60-ak godina proglašeni blaženim u Skadru 5. studenoga 2016. godine. [4] Godine 1967. zatvorene su sve crkve i džamije. Studenoga 1990. Albanija je dopustila privatno prakticiranje vjere.[2] Nakon pada komunizma 1991. godine, u Albaniji je povećan broj kršćana.

Galerija

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kršćanstvo u Albaniji

Izvori

  1. "Instantanés d’Albaníe, un autre regard sur les Balkans", 2005 - Etudiants en Tourisme et Actions Patrimoniales.
  2. a b (eng.) CIA The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions. Pristupljeno 29. listopada 2016.
  3. https://biblicalstudies.org.uk/pdf/rcl/10-3_242.pdf
  4. Narod.hr: Još dva hrvatska blaženika – fra Serafin Glasnović – Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola, narod.hr, 6. studenoga 2016., Preuzeto 6. studenog 2016.