Internetski preglednik: razlika između inačica
Konjine glupe debilne |
m uklonjena promjena suradnika 78.0.162.142 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Internetski preglednik'''<ref>[http://www.bug.hr/stalnakolekcija/ Časopis Bug] Stalna kolekcija <br>"''Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ...''"</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/izasla-opera-10-50-najbrzi-internetski-preglednik-svijetu-clanak-105216 Večernji list] A. Be.: Izašla Opera 10.50 - najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.</ref> (''Web preglednik'', ''web browser'', ''Internet browser'') je [[program]] koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Iz jednog od njih trenutno čitate ovaj tekst. |
|||
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa |
|||
Najpopularniji preglednici danas su: |
|||
* [[Firefox]] - besplatan preglednik [[otvoreni kod|otvorenog koda]] |
|||
* [[Microsoft Edge]] - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke [[Microsoft]] |
|||
* [[Mozilla]] - imenom ''Mozilla'' danas nazivamo spoj ''Firefoxa'' i [[Thunderbird]]a |
|||
* [[Opera (preglednik)|Opera]] - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera |
|||
* [[Internet Explorer]] - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke [[Microsoft]] |
|||
* [[Safari (internetski preglednik)|Safari]] - besplatan preglednik tvrtke Apple |
|||
* [[Google Chrome]] - besplatan preglednik tvrtke Google |
|||
Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web prebirnik<ref>[http://public.carnet.hr/akm/AKM_ostali/dokumenti/Internetsko_nazivlje.html#browser Internetsko nazivlje] Krešimir Pintarić, |
|||
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, pristupljeno 28. ožujka 2014.</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=163228 Problemi hrvatskoga računalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motrišta)] Milica Mihaljević ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, pristupljeno 28. ožujka 2014.</ref>, jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin. |
|||
Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe. |
|||
== Povijest internetskih preglednika == |
|||
[[HTML]] kao meta-jezik kojim se [[hipertekst]]ualni dokumenti mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je [[1993.]] godine donio ''NCSA Mosaic'' - koji je izvorno bio [[UNIX]] aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave. |
|||
1994. godine je Marc Andreesen (voditelj projekta ''NCSA Mosaic'') pokrenuo vlastitu tvrtku - ''Netscape'' i izdao ''Netscape Navigator''. Ubrzo nakon toga je i [[Microsoft]] izbacio ''Internet explorer'' (''IE'') - čime je započet ''rat preglednika''. Zahvaljujući činjenici što je IE dolazio predinstaliran s ''Windowsima'' Microsoft je uspio postići da se danas koristi u više od 80% računala. |
|||
Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a pretvorio u [[otvoreni kod]] (tj. ''open source''), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao najboljeg i najsigurnijeg - ''Mozilla'' i njegovih izvedenica kao što je [[Mozilla Firefox|Firefox]]. |
|||
Od tekstualnih preglednika još uvijek se, iako u vrlo malom postotku, koriste ''Lynx'' i ''Links''. |
|||
Na [[Linux]]u je popularan još i [[Konqueror]], a na Macintosh OS X se često koristi [[Safari (internetski preglednik)|Safari]]. |
|||
== Funkcioniranje internetskog preglednika == |
|||
Svaki internetski preglednik je [[interpreter]]. Dakle, stranica je pisana u [[kod]]u koji Vaš preglednik nakon toga interpretira kao nešto svakome razumljivo. |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
[[Kategorija:Internet]] |
|||
[[Kategorija:Web preglednici| ]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
Inačica od 9. veljače 2017. u 22:30
Internetski preglednik[1][2] (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Iz jednog od njih trenutno čitate ovaj tekst.
Najpopularniji preglednici danas su:
- Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda
- Microsoft Edge - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
- Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda
- Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera
- Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft
- Safari - besplatan preglednik tvrtke Apple
- Google Chrome - besplatan preglednik tvrtke Google
Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web prebirnik[3][4], jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin. Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe.
Povijest internetskih preglednika
HTML kao meta-jezik kojim se hipertekstualni dokumenti mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine donio NCSA Mosaic - koji je izvorno bio UNIX aplikacija ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave.
1994. godine je Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA Mosaic) pokrenuo vlastitu tvrtku - Netscape i izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je i Microsoft izbacio Internet explorer (IE) - čime je započet rat preglednika. Zahvaljujući činjenici što je IE dolazio predinstaliran s Windowsima Microsoft je uspio postići da se danas koristi u više od 80% računala.
Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a pretvorio u otvoreni kod (tj. open source), no to nije uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao najboljeg i najsigurnijeg - Mozilla i njegovih izvedenica kao što je Firefox.
Od tekstualnih preglednika još uvijek se, iako u vrlo malom postotku, koriste Lynx i Links.
Na Linuxu je popularan još i Konqueror, a na Macintosh OS X se često koristi Safari.
Funkcioniranje internetskog preglednika
Svaki internetski preglednik je interpreter. Dakle, stranica je pisana u kodu koji Vaš preglednik nakon toga interpretira kao nešto svakome razumljivo.
Izvori
- ↑ Časopis Bug Stalna kolekcija
"Mozilla... po mnogima i najkvalitetniji internetski preglednik ..." - ↑ Večernji list A. Be.: Izašla Opera 10.50 - najbrži internetski preglednik na svijetu, 3. ožujka 2010.
- ↑ Internetsko nazivlje Krešimir Pintarić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti, pristupljeno 28. ožujka 2014.
- ↑ Problemi hrvatskoga računalnoga nazivlja (s jezikoslovnog motrišta) Milica Mihaljević ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, pristupljeno 28. ožujka 2014.