Periodni sustav elemenata: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. veljače 2017. u 08:47

Periodni sustav elemenata je prikaz poznatih kemijskih elemenata, koji su složeni po elektronskoj strukturi.

Sustav

Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata, iako je netočan iz više razloga. Prvi razlog je taj, što helij ne pripada p-bloku kao ostali plemeniti plinovi već s-bloku te mu nije mjesto na samome kraju 1 periode^{[nedostaje izvor]}. Drugi razlog je taj, što se i ovdje, kao i u mnogim drugim periodnim sustavima elemenata, lutecij stavlja u f-blok, iako po svojoj elektronskoj konfiguraciji pripada d-bloku^{[nedostaje izvor]}. Za svaki je element naveden atomski broj i kemijski simbol. Elementi u istom stupcu (skupini ili koloni elemenata) svojstvima su slični.

Skupina →	1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11	12	13	14	15	16	17	18
↓ Perioda
1	1 H																	2 He
2	3 Li	4 Be											5 B	6 C	7 N	8 O	9 F	10 Ne
3	11 Na	12 Mg											13 Al	14 Si	15 P	16 S	17 Cl	18 Ar
4	19 K	20 Ca	21 Sc	22 Ti	23 V	24 Cr	25 Mn	26 Fe	27 Co	28 Ni	29 Cu	30 Zn	31 Ga	32 Ge	33 As	34 Se	35 Br	36 Kr
5	37 Rb	38 Sr	39 Y	40 Zr	41 Nb	42 Mo	43 Tc	44 Ru	45 Rh	46 Pd	47 Ag	48 Cd	49 In	50 Sn	51 Sb	52 Te	53 I	54 Xe
6	55 Cs	56 Ba	*	72 Hf	73 Ta	74 W	75 Re	76 Os	77 Ir	78 Pt	79 Au	80 Hg	81 Tl	82 Pb	83 Bi	84 Po	85 At	86 Rn
7	87 Fr	88 Ra	**	104 Rf	105 Db	106 Sg	107 Bh	108 Hs	109 Mt	110 Ds	111 Rg	112 Cn	113 Nh	114 Fl	115 Mc	116 Lv	117 Ts	118 Og

* Lantanoidi				57 La	58 Ce	59 Pr	60 Nd	61 Pm	62 Sm	63 Eu	64 Gd	65 Tb	66 Dy	67 Ho	68 Er	69 Tm	70 Yb	71 Lu
Aktinoidi**				89 Ac	90 Th	91 Pa	92 U	93 Np	94 Pu	95 Am	96 Cm	97 Bk	98 Cf	99 Es	100 Fm	101 Md	102 No	103 Lr

Skupine periodnog sustava

Alkalijski metali¹	Zemnoalkalijski metali¹	Lantanoidi^1,²	Aktinoidi¹	Prijelazni metali¹
Slabi metali¹	Polumetali	Nemetali	Halogeni elementi³	Plemeniti plinovi³

Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine.
Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.
Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje.

Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi.

Povijest

Izvorni je sustav stvoren kad se još nije znao sastav atoma: ako se elementi slože po atomskoj masi, a zatim se neke druge osobine stave uz atomsku masu, javlja se periodno kretanje tih osobina kao funkcija atomske mase. Prvi je to primijetio njemački kemičar Johann Wolfgang Döbereiner, koji je 1829. zapazio određeni broj trijada sličnih elemenata:

Neke trijade
Element	Atomska masa	Gustoća
klor	35.5	0.00156 g/cm³
brom	79.9	0.00312 g/cm³
jod	126.9	0.00495 g/cm³

kalcij	40.1	1.55 g/cm³
stroncij	87.6	2.6 g/cm³
barij	137	3.5 g/cm³

Zatim je engleski kemičar John Alexander Reina Newlands 1865. otkrio da se elementi slične vrste pojavljuju u intervalima od osam elemenata, što je usporedio s glazbenom oktavom, ali suvremenici su ismijali njegov zakon oktava. Napokon, 1869. godine, Nijemac Lothar Meyer i Rus Dmitrij Ivanovič Mendeljejev gotovo su istodobno napravili prvi periodni sustav, gdje su elementi bili složeni po masi.

Mendeljejev je k tome složio par elemenata izvan striktnog poretka po masi jer su se tako bolje slagali sa osobinama susjednih elemenata, ispravio je greške u vrijednostima više atomskih masa, te je predvidio postojanje i osobine nekoliko elemenata koji su otkriveni tek kasnije. Mendeljejevu je kasnije priznato da je otkrio elektronsku strukturu elemenata krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Danas već postoje prošireni periodni sustavi elemenata u kojima su popisani elementi koji još ne postoje.

Vanjske poveznice

Literatura

Ivan Filipović, Stjepan Lipanović: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
Nenad Raos: Periodni sustav u Hrvata, Kemija u industriji, 60 (2011) 633 - 638.

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 == Sustav ==
-Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata, iako je netočan iz više razloga. Prvi razlog je taj, što helij ne pripada p-bloku kao ostali plemeniti plinovi već s-bloku te mu nije mjesto na samome kraju 1 periode. Drugi razlog je taj, što se i ovdje, kao i u mnogim drugim periodnim sustavima elemenata, lutecij stavlja u f-blok, iako po svojoj elektronskoj konfiguraciji pripada d-bloku.
+Sljedeća slika prikazuje današnji periodni sustav elemenata, iako je netočan iz više razloga. Prvi razlog je taj, što helij ne pripada p-bloku kao ostali plemeniti plinovi već s-bloku te mu nije mjesto na samome kraju 1 periode{{Nedostaje izvor}}. Drugi razlog je taj, što se i ovdje, kao i u mnogim drugim periodnim sustavima elemenata, lutecij stavlja u f-blok, iako po svojoj elektronskoj konfiguraciji pripada d-bloku{{Nedostaje izvor}}.
 Za svaki je element naveden [[atomski broj]] i [[kemijski simbol]].
 Elementi u istom stupcu ([[Skupina periodnog sustava|skupini]] ili koloni elemenata) svojstvima su slični.