Iskra Iveljić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 11. veljače 2017. u 17:08

Iskra Iveljić (Frankfurt na Majni, 1959.), hrvatska povjesničarka

Maturirala je u Zagrebu u Klasičnoj gimnaziji 1978. godine.^[1] Diplomirala je povijest, engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. do 1990. radila je u Arhivu Hrvatske (danas Hrvatski državni arhiv) kao mlađi arhivist a od 1990. do 1993. u Institutu za suvremenu povijest kao istraživač-suradnik. Od 1993. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest kao asistent, od 1999. u nastavno-nastavnom zvanju docenta, od 2004. izvanrednog i 2010. redovitog profesora.

Magistrirala je 1992. godine radom Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848.-1850.) i doktorirala 1998. disertacijom naslovljenom Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860.-1883.). Mentor obaju radova bila je prof. dr. Mirjana Gross. Bavi se hrvatskom društvenom i kulturnom poviješću druge polovice 19. stoljeća, napose građanskim društvom i kulturom, modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite, plemstvom Hrvatske i Slavonije te hrvatskim studentima i elitom u Beču.

Takoðer je u nekoliko radova prikazala stanje u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnos između povijesti i društva tijekom istog razdoblja.

Na Odsjeku za povijest predaje hrvatsku povijest u 19. stoljeću. Od uvođenja bolonjskog sustava do 2011. bila je voditelj istraživačkog smjera 19. i 20. stoljeća na diplomskom studiju povijesti. Od 2014. godine predstojnica je Katedre za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest.

Iskra Iveljić bila je u više navrata recenzent raznih knjiga, članaka, školskih knjiga, projekata i prijedloga za državne nagrade. Bavila se i uređivanjem historijskih publikacija, kao član uredništva Časopisa za suvremenu povijest 1991. - 1993., Radova Zavoda za hrvatsku povijest 1997. - 2000. godine te jedan od osnivača i zamjenik glavnog urednika časopisa Otium (1993. - 2000.)

Autorica je nekolicine članaka za Hrvatsku enciklopediju i Hrvatski leksikon.

Izvori

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - službeni životopis

↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95772-0-7

[1] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95772-0-7

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Iskra Iveljić''' ([[Frankfurt na Majni]], [[1959]].), hrvatska povjesničarka
-Maturirala je u [[Zagreb|Zagrebu]] u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] 1978. godine te diplomirala povijest, engleski jezik i književnost na [[FFZG|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Od [[1987.]] do [[1990.]] radila je u Arhivu Hrvatske (danas [[Hrvatski državni arhiv]]) kao mlađi arhivist a od 1990. do 1993. u Institutu za suvremenu povijest kao istraživač-suradnik. Od [[1993.]] godine zaposlena je na Odsjeku za povijest kao asistent, od [[1999.]] u nastavno-nastavnom zvanju docenta, od 2004. izvanrednog i 2010. redovitog profesora.
+Maturirala je u [[Zagreb|Zagrebu]] u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] 1978. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Diplomirala je povijest, engleski jezik i književnost na [[FFZG|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]]. Od [[1987.]] do [[1990.]] radila je u Arhivu Hrvatske (danas [[Hrvatski državni arhiv]]) kao mlađi arhivist a od 1990. do 1993. u Institutu za suvremenu povijest kao istraživač-suradnik. Od [[1993.]] godine zaposlena je na Odsjeku za povijest kao asistent, od [[1999.]] u nastavno-nastavnom zvanju docenta, od 2004. izvanrednog i 2010. redovitog profesora.
 Magistrirala je [[1992.]] godine radom ''Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848.-1850.)'' i doktorirala [[1998.]] disertacijom naslovljenom ''Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860.-1883.)''. Mentor obaju radova bila je prof. dr. [[Mirjana Gross]]. Bavi se hrvatskom društvenom i kulturnom poviješću druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]], napose građanskim društvom i kulturom, modernizacijskim procesima, stasanjem moderne građanske elite, plemstvom [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske i Slavonije]] te hrvatskim studentima i elitom u [[Beč]]u.