Mikluševci: razlika između inačica

Koordinate: 45°15′07″N 19°05′10″E / 45.252°N 19.086°E / 45.252; 19.086
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m lektura
Redak 22: Redak 22:
| naziv karte2 = Vukovarsko-srijemske županije
| naziv karte2 = Vukovarsko-srijemske županije
}}
}}
'''Mikluševci''' ([[rusinski]]:''Миклошевциsu'', [[ukrajinski]]: ''Мiклушевці''), selo u sastavu općine [[Tompojevci]]. Većinsko [[Rusini|rusinsko]] selo, kod [[Vukovar]]a.
'''Mikluševci''' ([[rusinski]]:''Миклошевциsu'', [[ukrajinski]]: ''Мiклушевці''), je naselje u sastavu općine [[Tompojevci]]. Većinski je [[Rusini|rusinsko]] selo.


Selo se nalazi u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Selo se nalazi u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.


== Povijest ==
== Povijest ==
Prvi puta selo Mikluševci se spominje 1758 godine kao Mikluševci. Naselje je imalo 30 kuća i naseljeno je sa starim [[vlasi]]ma iz područja plane u Srbiji.
Prvi puta selo se spominje 1758. godine kao Mikluševci. Naselje je imalo 30 kuća i naseljeno je sa starim [[vlasi]]ma iz područja plane u Srbiji.
Vjeruje se da je selo ili naselje postojalo puno prije pod nazivom Đakra za vrijeme [[Osmansko Carstvo|turske vladavine]] na području [[Srijem]]a. No materijalni dokazi odlaze dalje u povijest te govore o gusto naseljenom području manjih naselja Dražinovci, Kaiševac.
Vjeruje se da je selo ili naselje postojalo mnogo prije pod nazivom '''Đakra''' za vrijeme [[Osmansko Carstvo|turske vladavine]] na području [[Srijem]]a. No materijalni dokazi odlaze dalje u povijest te govore o gusto naseljenom području manjih naselja '''Dražinovci''', '''Kaiševac'''.
Materijalni dokazi su [[topola]] (bijela topola) stara oko 370 godina a nalazi se na sjevero zapadnom rubu naselja na križanju triju puteva koji dalje vode starim putem (prije izgradnje cesta) prema Vukovaru te prema naselju Grabovo, isto imenom jezeru i sadašnjem naselju [[Čakovci]]. Drvo je promjera 3.07 metara te se pretpostavlja da je zasađeno u tursko doba prije samog imena naselja Mikluševci. Danas je stablo simbol naselja.
Materijalni dokazi su [[topola]] (bijela topola) stara oko 370 godina, a nalazi se na sjeverozapadnom rubu naselja na križanju triju puteva koji dalje vode starim putem (prije izgradnje cesta) prema Vukovaru te prema naselju [[Grabovo (Tompojevci)|Grabovo]], istoimenom jezeru i sadašnjem naselju [[Čakovci]]. Drvo je promjera 3,07 metara te se pretpostavlja da je zasađeno u tursko doba prije samog imena naselja Mikluševci. Danas je stablo simbol naselja.


Prije turskog osvajanja ne postoje materijalni dokazi sa ovog područja osim jedne karte koja se nalazi u gradskom muzeju u Vukovaru i govori o naselju Dunbastra na jugo istočnom djelu Mikluševaca te današnjoj šumi Jelaš.
Prije turskog osvajanja ne postoje materijalni dokazi sa ovog područja osim jedne karte koja se nalazi u gradskom muzeju u Vukovaru i govori o naselju '''Dunbastra''' na jugoistočnom djelu Mikluševaca, te današnjoj šumi '''Jelaš'''.
Sredinom 19. stoljeća naseljavaju se [[Rusini]].<ref>[http://www.opcina-tompojevci.hr/index.php?stranica=16 Općina Tompojevci, Selo Mikluševci]</ref> Rusini se doseljavaju s područja [[Miškolc]]a u današnjoj Mađarskoj te nose pomađarena prezimena (Čordaš, Kovać, Kolbas, Vereš, Oros i dr.) te sa područja jugozapadnih [[Karpati|Karpata]] (Mudri, Ljikar, Hirjovati, Papuga, i dr.).
Sredinom 19. stoljeća naseljavaju se [[Rusini]].<ref>[http://www.opcina-tompojevci.hr/index.php?stranica=16 Općina Tompojevci, Selo Mikluševci]</ref> Rusini se doseljavaju s područja [[Miškolc]]a, u današnjoj [[Mađarska|Mađarskoj]] i nose pomađarena prezimena (Čordaš, Kovać, Kolbas, Vereš, Oros i dr.), te sa područja jugozapadnih [[Karpati|Karpata]] (Mudri, Ljikar, Hirjovati, Papuga, i dr.).
Naseljavanje traje oko 30 godina te dio Rusina koji dolazi ostaje u Vojvodini u [[Ruski Krstur|Ruskom Krsturu]] a dio dolazi u Mikluševce. Rusina se naseljuje oko 150 obitelji ili 600 članova s obzirom da su tada obitelji bile brojnije.
Naseljavanje traje oko 30 godina, te dio Rusina koji dolazi ostaje u [[Vojvodina|Vojvodini]] u [[Ruski Krstur|Ruskom Krsturu]], a dio dolazi u Mikluševce. Naseljuje se oko 150 rusinskih obitelji ili 600 članova, s obzirom da su tada obitelji bile brojnije.
Rusini šire i razvijaju naselje grade [[Grkokatolici|Grkokatoličku crkvu]], školu te postaju većinski narod u selu koje prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] broje 956 članova od čega je 92 posto Rusina.
Rusini šire i razvijaju naselje, grade [[Grkokatolici|grkokatoličku crkvu]], školu te postaju većinski narod u selu koje prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] broje 956 članova od čega je 92% Rusina.
Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom.
Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom.


===Domovinski rat===
=== Domovinski rat ===
Mikluševci su teško stradali u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] pobunjeni [[Srbi]], podpomognuti [[JNA]] zauzimaju selo [[8. listopada]] [[1991.]] godine, a većina stanovništva napušta selo. Tijekom Domovinskog rata svoje živote u obrani domovine položilo je 9 mještana mjesta Mikluševci.<ref>[http://www.hsp-ante-starcevic.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3615:stranka-na-protokolu-obiljeavanja-21-obljetnice-stradanja-mikluevaca&catid=314:vsz Stranka na protokolu obilježavanja 21. obljetnice stradanja Mikluševaca]</ref> Dana [[2. studenog]] [[1997.]] godine skupina Mikluševčana prvi puta nakon šest godina okupacije autobusom posjećuje svoje razrušeno selo te mjesno groblje. Dana 5. veljače 2009. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru osudilo je dvanaestoricu osoba (Jugoslav Mišljenović 6 godina,
Mikluševci su teško stradali u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Pobunjeni [[Srbi]], potpomognuti [[JNA]] zauzimaju selo [[8. listopada]] [[1991.]] godine, a većina stanovništva napušta selo. Tijekom Domovinskog rata svoje živote u obrani domovine položilo je 9 mještana naselja.<ref>[http://www.hsp-ante-starcevic.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3615:stranka-na-protokolu-obiljeavanja-21-obljetnice-stradanja-mikluevaca&catid=314:vsz Stranka na protokolu obilježavanja 21. obljetnice stradanja Mikluševaca]</ref> Dana [[2. studenog]] [[1997.]] godine skupina Mikluševčana prvi puta nakon šest godina okupacije autobusom posjećuje svoje razrušeno selo te mjesno groblje. Dana 5. veljače 2009. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru osudilo je dvanaestoricu osoba (Jugoslav Mišljenović 6 godina,
Milan Stanković 6 godina, Dušan Stanković 6 godina, Petar Lenđer 15 godina, Zdravko Simić 4 godine, Joakim Bučko 4 godine, Mirko Ždinjak 6 godina, Dragan Ćirić 6 godina, Zdenko Magoč 4 godine i 6 mjeseci, Jovan Cico 15 godina, Đuro Krošnjar 6 godina, Janko Ljikar 4 godine i 6 mjeseci.) za kazneno djelo [[Ratni zločin|ratnog zločina]] protiv civilnog stanovništva<ref>[http://www.centar-za-mir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=22&article_id=48&lang=hr Zločin u Mikluševcima]</ref>
Milan Stanković 6 godina, Dušan Stanković 6 godina, Petar Lenđer 15 godina, Zdravko Simić 4 godine, Joakim Bučko 4 godine, Mirko Ždinjak 6 godina, Dragan Ćirić 6 godina, Zdenko Magoč 4 godine i 6 mjeseci, Jovan Cico 15 godina, Đuro Krošnjar 6 godina, Janko Ljikar 4 godine i 6 mjeseci.) za kazneno djelo [[Ratni zločin|ratnog zločina]] protiv civilnog stanovništva<ref>[http://www.centar-za-mir.hr/index.php?page=article_sudjenja&trialId=22&article_id=48&lang=hr Zločin u Mikluševcima]</ref>


Redak 48: Redak 48:
1991. godine, selo je brojalo 673 stanovnika, od čega je bilo 493 [[Rusin]]a (73,25%), 76 [[Srbi|Srba]] (11,29%), 49 [[Hrvat]]a (7,28%), 20 [[Jugoslaven]]a (2,97%), 7 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] (1,04%), 7 [[Mađar]]a (1,04%) i 20 ostalih i neizjašnjenih.
1991. godine, selo je brojalo 673 stanovnika, od čega je bilo 493 [[Rusin]]a (73,25%), 76 [[Srbi|Srba]] (11,29%), 49 [[Hrvat]]a (7,28%), 20 [[Jugoslaven]]a (2,97%), 7 [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] (1,04%), 7 [[Mađar]]a (1,04%) i 20 ostalih i neizjašnjenih.


== Kulturne manifestacije ==
== Kultura ==
*[[Mikluševačko ljeto]], kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca
* [[Mikluševačko ljeto]], kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca
*Kulturno umjetničko društvo Mikluševci (razni plesovi i ženska pjevačka skupina)
* Kulturno umjetničko društvo Mikluševci (razni plesovi i ženska pjevačka skupina)
*Mlađa skupina dječjih plesova i pjevanja, te starija skupina plesova i pjevanja
* Mlađa skupina dječjih plesova i pjevanja, te starija skupina plesova i pjevanja


== Obrazovanje ==
== Obrazovanje ==
Redak 63: Redak 63:
*[http://www.sriu.hr/druhi%20vidanja/miklusevci-domovinski%20rat/Miklusevci%20u%20Domovinskom%20ratu%201991.pdf Savez Rusina i Ukrajinaca RH] Миклошевци у Отечественей войни 1991. {{pdf}}, 17,3 MB (Mikluševci u Domovinskom ratu)
*[http://www.sriu.hr/druhi%20vidanja/miklusevci-domovinski%20rat/Miklusevci%20u%20Domovinskom%20ratu%201991.pdf Savez Rusina i Ukrajinaca RH] Миклошевци у Отечественей войни 1991. {{pdf}}, 17,3 MB (Mikluševci u Domovinskom ratu)
==Izvor==
== Izvor ==
{{izvori}}
{{izvori}}



Inačica od 14. veljače 2017. u 12:42

Mikluševci
Država Hrvatska
ŽupanijaVukovarsko-srijemska županija
Općina/gradTompojevci
Najbliži veći gradVukovar

Površina[1]11,5 km2
Koordinate45°15′07″N 19°05′10″E / 45.252°N 19.086°E / 45.252; 19.086

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno265
– gustoća23 st./km2

Poštanski broj32238 Čakovci
Pozivni broj+385 (0)32
AutooznakaVU

Zemljovid

Mikluševci na zemljovidu Hrvatske
Mikluševci
Mikluševci

Mikluševci na zemljovidu Hrvatske

Mikluševci (rusinski:Миклошевциsu, ukrajinski: Мiклушевці), je naselje u sastavu općine Tompojevci. Većinski je rusinsko selo.

Selo se nalazi u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Povijest

Prvi puta selo se spominje 1758. godine kao Mikluševci. Naselje je imalo 30 kuća i naseljeno je sa starim vlasima iz područja plane u Srbiji. Vjeruje se da je selo ili naselje postojalo mnogo prije pod nazivom Đakra za vrijeme turske vladavine na području Srijema. No materijalni dokazi odlaze dalje u povijest te govore o gusto naseljenom području manjih naselja Dražinovci, Kaiševac. Materijalni dokazi su topola (bijela topola) stara oko 370 godina, a nalazi se na sjeverozapadnom rubu naselja na križanju triju puteva koji dalje vode starim putem (prije izgradnje cesta) prema Vukovaru te prema naselju Grabovo, istoimenom jezeru i sadašnjem naselju Čakovci. Drvo je promjera 3,07 metara te se pretpostavlja da je zasađeno u tursko doba prije samog imena naselja Mikluševci. Danas je stablo simbol naselja.

Prije turskog osvajanja ne postoje materijalni dokazi sa ovog područja osim jedne karte koja se nalazi u gradskom muzeju u Vukovaru i govori o naselju Dunbastra na jugoistočnom djelu Mikluševaca, te današnjoj šumi Jelaš. Sredinom 19. stoljeća naseljavaju se Rusini.[3] Rusini se doseljavaju s područja Miškolca, u današnjoj Mađarskoj i nose pomađarena prezimena (Čordaš, Kovać, Kolbas, Vereš, Oros i dr.), te sa područja jugozapadnih Karpata (Mudri, Ljikar, Hirjovati, Papuga, i dr.). Naseljavanje traje oko 30 godina, te dio Rusina koji dolazi ostaje u Vojvodini u Ruskom Krsturu, a dio dolazi u Mikluševce. Naseljuje se oko 150 rusinskih obitelji ili 600 članova, s obzirom da su tada obitelji bile brojnije. Rusini šire i razvijaju naselje, grade grkokatoličku crkvu, školu te postaju većinski narod u selu koje prije Prvog svjetskog rata broje 956 članova od čega je 92% Rusina. Nešto malo je ostalo pravoslavaca oko 15 kuća sa malom crkvicom.

Domovinski rat

Mikluševci su teško stradali u Domovinskom ratu. Pobunjeni Srbi, potpomognuti JNA zauzimaju selo 8. listopada 1991. godine, a većina stanovništva napušta selo. Tijekom Domovinskog rata svoje živote u obrani domovine položilo je 9 mještana naselja.[4] Dana 2. studenog 1997. godine skupina Mikluševčana prvi puta nakon šest godina okupacije autobusom posjećuje svoje razrušeno selo te mjesno groblje. Dana 5. veljače 2009. godine Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Vukovaru osudilo je dvanaestoricu osoba (Jugoslav Mišljenović 6 godina, Milan Stanković 6 godina, Dušan Stanković 6 godina, Petar Lenđer 15 godina, Zdravko Simić 4 godine, Joakim Bučko 4 godine, Mirko Ždinjak 6 godina, Dragan Ćirić 6 godina, Zdenko Magoč 4 godine i 6 mjeseci, Jovan Cico 15 godina, Đuro Krošnjar 6 godina, Janko Ljikar 4 godine i 6 mjeseci.) za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva[5]

Stanovništvo

Popisom iz 2011. godine, utvrđeno je da u Mikluševcima živi 378 stanovnika.

Prema popisu iz 2001. ovdje je živjelo 486 stanovnika.

1991. godine, selo je brojalo 673 stanovnika, od čega je bilo 493 Rusina (73,25%), 76 Srba (11,29%), 49 Hrvata (7,28%), 20 Jugoslavena (2,97%), 7 Ukrajinaca (1,04%), 7 Mađara (1,04%) i 20 ostalih i neizjašnjenih.

Kultura

  • Mikluševačko ljeto, kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca
  • Kulturno umjetničko društvo Mikluševci (razni plesovi i ženska pjevačka skupina)
  • Mlađa skupina dječjih plesova i pjevanja, te starija skupina plesova i pjevanja

Obrazovanje

U selu postoji četverogodišnja osnovna škola, nakon koje učenici obrazovanje nastavljaju u osmogodišnjoj školi u Čakovcima

Šport

Vanjske poveznice

Izvor

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Općina Tompojevci, Selo Mikluševci
  4. Stranka na protokolu obilježavanja 21. obljetnice stradanja Mikluševaca
  5. Zločin u Mikluševcima
Nedovršeni članak Mikluševci koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Predložak:Naselja u sastavu Općine Tompojevci