Tekija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{dz|[[Tekija (Peštanska županija, Mađarska)]]}}
{{dz|[[Tekija (Peštanska županija, Mađarska)]]}}
{{dz|[[Tekije (Srijem)]]}}
{{dz|[[Tekije (Srijem)]]}}
[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]]]
[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaja]]]]


'''Tekija''' je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] (sufije).
'''Tekija''' je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] (sufije).

Inačica od 17. veljače 2017. u 21:17

Ovo je glavno značenje pojma Tekija. Za druga značenja pogledajte Tekija (Peštanska županija, Mađarska).
Ovo je glavno značenje pojma Tekija. Za druga značenja pogledajte Tekije (Srijem).
Tekija na vrelu Bune kod Blagaja

Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).

U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. stoljeću, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Isaković 1461. godine. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.

Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.

Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.

Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom tarikatu.