Fontana: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Fontana
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 2: Redak 2:
[[datoteka:Vb2.PNG|mini|250px|desno|Fontana u [[Rim|Rimu]].]]
[[datoteka:Vb2.PNG|mini|250px|desno|Fontana u [[Rim|Rimu]].]]


[[datoteka:Trevi Fountain, Rome, Italy 2 - May 2007.jpg|mini|250px|desno|Fontana Trevi u [[Rim]]u.]]
[[datoteka:Trevi Fountain, Rome, Italy 2 - May 2007.jpg|mini|250px|desno|Famozna fontana Trevi u [[Rim|Rimu]].


[[datoteka:FontanaZeljko.jpg|mini|250px|desno|Fontana u središtu [[Rijeka|Rijeke]].]]
[[datoteka:FontanaZeljko.jpg|mini|250px|desno|Fontana u središtu [[Rijeka|Rijeke]].]]

Inačica od 27. veljače 2017. u 23:21

Za rijeku pogledaj: Česma (rijeka).

Datoteka:Vb2.PNG
Fontana u Rimu.

[[datoteka:Trevi Fountain, Rome, Italy 2 - May 2007.jpg|mini|250px|desno|Famozna fontana Trevi u Rimu.

[[datoteka:FontanaZeljko.jpg|mini|250px|desno|Fontana u središtu Rijeke.]]

Ivan Meštrović: Zdenac života.
Fontana Jet d'Eau, Ženeva, Švicarska.
Fontana "Vila Velebita" u Gospiću.

Fontana (tal., prema lat. fons: izvor) je arhitektonski oblikovana, često kiparski obrađena, građevina namjenske (voda za piće) i estetske (ukrašavanje gradskih trgova, parkova i vrtova) funkcije u koji pritječe voda iz prirodnih izvora ili iz rezervoara i vodovodnih instalacija. Oblici fontana mogu biti jednostavne kamenice, bazeni ili raskošne građevine ukrašene bogatim kiparskim ostvarenjima. Igra vode sastoji se od jednog ili više mlazova te vodoskoka i kaskada, danas i uz raznovrsne učinke umjetne rasvjete. Građeni su već od trećega tisućljeća pr. Kr. u Mezopotamiji (Lagaš), potom se javljaju u drevnoj Grčkoj kao nimfej (Pergam) i diljem Rimskoga Carstva (Pompeji). U starokršćanskom i bizantskom razdoblju podizale su se piscine, a u islamskom graditeljstvu šadrvani (Alhambra). U gotici se razvio tip javne fontane s bogato razvijenim arhitektonskim ukrasom, smještene na javni trg. U doba renesanse (Fontana dječaka s delfinom A. Verrocchija u Firenci, 1476.) i baroka (Fontana četiriju rijeka G. L. Berninija u Rimu, 1651.) dobivaju razigrane i maštovite oblike, osobito u francuskom tipu parka (Versailles A. Le Nôtrea 1662. – 1687.). Jednostavno dekorirane fontane bile su popularne tijekom 18. stoljeća. U drugoj polovici 19. stoljeća s usavršavanjem hidrauličnih sustava podižu se velike reprezentativne fontane (fontana J. Paxtona u Chatsworthu, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1840.). U Hrvatskoj se ističu kasnogotička Velika i Mala česma Onofrija di G. de la Cave u Dubrovniku i Zdenac života I. Meštrovića u Zagrebu. [1]

Razvitak

Prvobitne fontane su se bazirale na jednom izvoru vode koji bi se slijevao u određeni bazen, a zatim odlijevao. Danas su fontane često mnogo kompliciranije, sa više izvora i bazena i kompliciranijom arhitekturom i infrastrukturom.

Fontane često kao svoj ukrasni dio sadrže statue mitoloških bića. Glavni motiv većine fontana je mlaz vode i po više desetina metara, poput Jet d'Eau u Ženevi.

Mjesta postavljanja

Fontane se postavljaju na trgove u gradovima, ugostiteljskim objektima i svuda gdje se smatra isplativo. Određene fontane služe i kao izvori pitke vode, na taj način služeći i kao praktični i kao ukrasni objekti.

Danas ljudi postavljaju fontane i u svojim dvorištima, zbog svoga osvježavajućeg izgleda.

Moderne fontane

Premda se u prvobitnim fontanama voda odlijevala nepovratno, danas se najčešće konstruiraju tako da se voda koja se slijeva iz izvora opet kružno vraća u bazen iz kojeg je krenula. Ovdje inače treba uzeti u obzir i efekt isparavanja i raznošenja vode, te je potrebno napraviti i dodatni izvor koji će nadoknaditi te gubitke.

Najpoznatije svjetske fontane

Fontane u Hrvatskoj

Izvori

  1. fontana, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Fontana